CroEcon

Pred kraj 2019. godine će se u Hrvatskoj održati sedmi predsjednički izbori, a neslužbena izborna kampanja već je započela. Iako se još ne zna tko točno sudjeluje u predsjedničkoj utrci, Ante Simonić, Dalija Orešković, Vlaho Orepić, Tomislav Panenić, Katarina Peović, Mislav Kolakušić, Miroslav Škoro, Ivan Pernar i Zoran Milanović se spominju u medijima kao kandidati. Pošto su svi Hrvatski predsjednici do sada, osim Ive Josipovića, zadržali predsjedničku poziciju u trajanju od dva mandata, za očekivati je da će se i aktualna predsjednica, uz statističku prednost, također uključiti u utrku. [Opširnije]

Vlada je najavila novi paket „poreznih reformi“. Jedna od značajnijih izmjena je uvođenje snižene stope PDV-a na „pripremu i dostavu hrane u ugostiteljskim objektima“ s 25% na 13%. Prema pisanju medija, ministar Marić je bio protiv ove mjere, ali je ona ipak donesena zbog snažnog lobija ministarstva turizma i ugostiteljskog ceha. Prije razmatranja ove mjere valja podsjetiti na osnovne karakteristike sustava PDV-a u EU. Sve zemlje EU imaju osnovnu stopu PDV-a, koja, prema direktivama EU, ne bi trebala biti niža o d 15%. [Opširnije]

Mali poduzetnici do novih potencijalnih klijenta dolaze na četiri glavna načina: poštom, e-mailom, hladnim pozivom ili preporukom. Iako postoji cijela teorija marketinga o tome kako doći do novih klijenata, prvi kontakt se u većini slučajeva temelji na ove 4 jednostavne tehnike (barem kada je riječ o B2B prodaji). U ovom postu ću pokazati kako se pomoću programskog jezika R može relativno jednostavno prikupiti javno dostupne e-mail adrese sa određene stranice. [Opširnije]

U ekonomsko-političkom diskursu se često čuje kako Hrvatska ima nepovoljnu proizvodnu strukturu gospodarstva, prije svega zbog smanjenja relativne veličine proizvodnog sektora i porasta važnosti uslužnih djelatnosti. Na osnovi takvog shvaćanja, političari, a i jedan dio domaćih ekonomista, predlažu zaokret u ekonomskoj politici koja bi trebala ići u smjeru poticanja proizvodnje ili barem zaustavljanja procesa deindustrijalizacije. Deindustrijalizacijski proces u Hrvatskoj tako postaje dnevno-politička tema u kojoj se zanemaruju gotovo svi njegovi važni elementi. [Opširnije]

Prije nekoliko tjedana, Mislav je započeo seriju eksplorativno-analitičkih postova koji se temelje na specifičnoj jezičnoj analizi teksta. Prvi post je ukazao na eksplorativne potencijale koje takva analiza omogućava na temelju velikog broja tekstova Vecernjeg lista, objavljenih u nešto više od zadnjih godinu dana. Drugi post analitički razmatra neke elemente radikalizma u domaćem političkom diskursu. Ovaj post nastavak je započete serije postova kojim želim ukazati na potencijal nekih analitičkih metoda koje se, na engleskim tekstovima već uobičajeno koriste. [Opširnije]

Portal Novosti često je na meti pojedinih novinara. Primjer je nedavni tekst Nine Raspudića u kojem se autor kritički osvrće na ovaj portal. Navodim neke citate iz teksta: Nominalno i proračunski tjednik srpske manjine, a koji je postao udomilište za Feralovu siročad, gdje su de facto ti etnički Hrvati zauzeli glasilo srpske manjine, suzili ga na ekstremno-lijevo poziciju i vezali uz partikularne političke opcije pa srpsku manjinu, u čije ime tobože govore i kojoj namijenjena sredstva sisaju, perfidno konfrontiraju s hrvatskom većinom. [Opširnije]

Sindikalna inicijativa “67 je previše” počela je nedavno prikupljati potpise za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. Inicijativa kao glavni cilj želi spriječiti dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina. U referendumsku inicijativu su uključene tri sindikalne središnjice, a osim smanjenja granice za odlazak u starosnu imovinu se traži uvođenje mogućnosti stjecanja prava na prijevremenu mirovinu sa 60 godina i da se penalizacija zbog prijevremene mirovine smanji s 0,3 na 0,2 posto. [Opširnije]

Svakih nekoliko tjedana, u medijima se pojavi tekst ili video u kojem se uspoređuju cijene proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj (ili nekoj drugoj razvijenoj zemlji). Jedan od takvih videa izašao je na večernjem.hr prije 10 dana, a možete ga pogledati na sljedećoj poveznici. Autor videa živi u Njemačkoj, dok supruga živi u Hrvatskoj. Oboje su kupovali iste prehrambene proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, u istom trgovačkom lancu, te potom usporedili cijene proizvoda. [Opširnije]

Prije nekoliko tjedana sam analizirao prilike u domaćim tvrtkama koje su u vlasništvu stranih rezidenata. Pregled je pokazao da strani sektor posluje na višoj razini produktivnosti i profitabilnosti od domaćeg te da su strane tvrtke otpornije na ekonomske šokove od domaćih, a osim stabilizacije poslovnog ciklusa, strane tvrtke doprinose i dugoročnom rastu, primjerice kroz povećanje opće tehnološke granice. Ta je analiza napravljena na osnovi podataka o poslovanju tvrtki i kao takva govori o efektima izravnih inozemnih ulaganja. [Opširnije]

Nedavno sam razgovarao s kolegom s Ekonomskog fakulteta o mogućem utjecaju velikih količina podataka na (makro)ekonomiju. U razgovoru smo se dotakli jednog praktičnog primjera o korištenju javno dostupnih, nestrukturiranih, relativno velikih podataka u makroekonomskim istraživanjima. Riječ je o tekstovima koji se nalaze na webu. Dok se podaci statističkih zavoda uglavnom nalaze u strukturiranoj formi, za analizu tekstova dostupnih na webu potrebno je uložiti određeni napor da bi se podatci preuzeli i uredili za statističku ili neku drugu analizu. [Opširnije]