Znanstveni lab u CroEcon aplikaciji - brza i jednostavna ekonometrijska analiza

Ako Vas netko upita: što objašnjava rast/pad varijable y nefinancijskih poduzeća u Republici Hrvatskoj, pri čemu y može biti izvoz, uvoz, prihodi, dobit i td, što biste odgovorili? Vjerojatno bi se pokušavali sjetiti nekog nedavnog istraživanja koje ste čitali, a koje se bavi izučavanjem varijable y ili bi pokušali odgovoriti intuitivno, prvoloptaški (npr. visoki nameti). Čak i kada biste imali kratko vrijeme na raspolaganju teško bi uspjeli brzo prikupiti podatke, i napraviti jednostavan model (graf, ekonometrijski model), koji bi Vam pomogao u odgovoru na pitanje. [Opširnije]

Pogled na hrvatsku tehnološku granicu

Tehnologiju nije jednostavno definirati, a još ju je teže kvantificirati. Ekonomisti najčešće koriste produktivnost faktora proizvodnje ( TFP ) kao proxy za tehnologiju. TFP kao mjera tehnologije krije niz konceptualnih i praktičnih poteškoća, ali je i nadalje dobro rješenje za analizu tehnološkoga napretka.Zbog toga sam odlučio procijeniti proizvodnu funkciju domaćih tvrtki i na temelju toga promotriti tehnološke trendove u gospodarstvu.Procjena TFP-a svojevrsni je analitički poduhvat i uglavnom se odnosi na pravilnu specifikaciju proizvodne funkcije. [Opširnije]

Visoka koncetriranost dobiti, DNV-a i investicija u RH

Ekonomske fenomene često karakterizira visoka razina koncetracije Primjerice, u jednom od prošlih postova je prikazan stupanj koncentracije izvozne aktivnosti. Pokazano je da u razdoblju 2002-2017, 10 najvećih izvoznika čini čak 18% ukupnog izvoza, a 30 najvećih izvoznika čini 30% ukupnog hrvatskog izvoza. U ovom kratkom postu ću analizirati stupanj koncentracije nefinancijskih poduzeća za druge ekonomske varijable. Stupanj koncetracije pokazuje koliko je kretanje makroekonomskih varijabli pod utjecajem velikih poduzeća. Analiza koncentriranosti nalazi se u CroEcon aplikaciji u modulu “Poslovni subjekti”, pa čitatelj može samostalno analizirati stupanj koncetracije za razne varijable poput uvoza, izvoza, prihoda i dr. [Opširnije]

QuantEcon projekt ili kako napraviti *cutting edge* kolegij

U ovom postu želim podijeliti svoje oduševljenje sa online platformom za podučavanje kvantitativne makroekonomiju te prikazati kako se pripadajući programski kodovi (modeli), pisani u Pythonu, mogu implementirati u programskom jeziku R. Riječ je o stranici Quantitative macroeconomics, čiji su autori T. Sargent i J. Stachurski. Stranica me nije oduševila zbog vrste kolegija na koji se odnosi (kvantitativna makroekonomija), već zbog upotrebe modernih alata u podučavanju tehnički zahtjevnog i kompleksnog područja. [Opširnije]

Kojem klubu pripada Hrvatska?

Imajući na umu manjak interesa za analizu konvergencije dohotka u Hrvatskoj, analizirao sam nekoliko jednostavnih grafikona koji opisuju proces smanjenja dohodovnih razlika Hrvatske i nekoliko (potencijalnih) konvergencijskih klubova. Također, nastojao sam utvrditi na koji se način ti rezultati uklapaju u literaturu o konvergenciji (post)tranzicijskih EU zemalja. Tema je dodatno aktualna u kontekstu očekivanog usporavanja domaće ekonomije jer ukazuje na mogući razvoj ekonomske krize. Rezultati analize ukazuju na to da u razdobljima ekonomskog rasta Hrvatska prati dinamiku rasta novih zemalja članica EU(NMS) dok obrazac kretanja dohotka u periodu krize ima više sličnosti s južnim EU zemljama (SEU). [Opširnije]

Doprinosi djelatnosti BDP-u u RH i po županijama

U javnosti se često iznosi teza o propasti hrvatske proizvodnje, pretjeranoj važnosti turizma za Hrvatsku ekonomiju, slomu građevinskog sektora nakon krize i druge tvrdnje koje ističu ekspanziju ili kontrakciju pojedinog sektora hrvatskog gospodarstva. U ovom postu ću prezentirati novi modul u CroEcon aplikaciji koja omogućuje brzu analizu ovih tvrdnji. Fokusirat ću se na razdoblje 2002-2018 , jer za to razdoblje postoje službeni podaci. Naziv novog modula je: Statistika poslovnih subjekata. [Opširnije]

Simulakrum u sektoru programiranja

Zadnjih nekoliko godina (nova) digitalna ekonomija u središtu je policy i istraživačke pozornosti. Robotika, automatizacija proizvodnih procesa, obrada podataka (big data, AI), nove mrežne platforme i sl. među glavnim su temama akdemskih analiza, formalnih i neformalnih rasprava u policy institucijama, policy dokumenata, konferencija središnjih banaka te poslovnih krugova. Intenzitet digitalne transformacije ali i relevantnost teme vidljiva je u mnogim nedavno (osobito nakon 2012. godine) objavljenim znanstvenim radovima, policy analizama te praktičnim policy implementacijama. [Opširnije]

Hrvatska nakon sljedeće recesije

U posljednje vrijeme ekonomisti u međusobno neovisnim postovima i izjavama sve češće predviđaju novu recesiju. Hamilton i Chin analiziraju krivulju prinosa i Economic Policy Uncertainty Index (EPUI), te zaključuju da je recesija izgledna u 2019. Brad De Long također smatra da je recesija izvjesna, a moguće uzroke vidi u bijegu u sigurnu imovinu zbog nestabilnosti na tržištima kapitala. Larry Summers tvrdi da je recesija do 2020. [Opširnije]
GDP  R  CROBEX  Javni dug 

Dinamika i struktura zaposlenosti (RH, županije, gradovi)

U jednom od prijašnjih postova analizirao sam dinamiku zaposlenosti u RH. Rezultati analize su bili prezentirani na CroEcon aplikaciji. S obzirom da su podaci o zaposlenima javno dostupni na stranicama HZMO-a, odlučio sam prikupiti podatke o zaposlenima na mjesečnoj razini za razdoblje 2014-2018 na razini županija i gradova/općina. Na stranicama HZMO-a nisu dostupni podaci za ranije razdoblje. Podaci omogućuju i raščlanjivanje podataka s obzirom na tip osiguranja (postoji 7 tipova osiguranja) i spol. [Opširnije]

Najveće plaće u RH po djelatnostima

U ovom osvrtu ćemo pogledati koje djelatnosti i sektori u Hrvatskoj isplaćuju najveće plaće. Tradicionalno djelatnosti Informacija i komunikacija (J), Opskrbe energijom(D), Rudarstva i vađenja (B), Financije (K) i Javna uprava (O) isplaćuju najviše prosječne place. Teško je izdvojiti “najbolju” djelatnost jer se plaće kreću ciklički i ovise o nizu različitih faktora, kako globalnim i europskim kretanjima u gospodarstvu i tehnologiji,tako i o domaćem tržištu rada, migracijskim trendovima i političkim prilikama. [Opširnije]