Novi statistički kurikul

Novi statistički kurikul
Pripadam u generaciji koja je deskriptivnu statistiku još nedavno, na fakultetu, računala “rukom”, a kritične vrijednosti tražila u tiskanim statističkim tablicama. Ta vremena iz današnje datacentrične perspektive izgledaju romantičnija nego što uistinu jesu. U ovome postu želim dati osvrt na trenutačno stanje u statističkom kurikulu iz iskustva rada na razvoju i predavanja nekoliko statističkih kolegija namijenjenih studentima društvenih i humanističkih znanosti (Primjena statistike, Obrada podataka, Multivarijatne metode, Analiza teksta ). [Opširnije]

Zašto je posmrtna pripomoć jedan od najprofitabilnijih biznisa u Hrvatskoj?

Zašto je posmrtna pripomoć  jedan od najprofitabilnijih biznisa u Hrvatskoj?
Prije ili kasnije svatko se zapita što će biti nakon smrti…!? Osim razmišljanja o metafizičkim temama zagrobnog života i eshatologije, ljude okupira i znatno plići (svjetovni) problem što će biti sa njihovim fizičkim tijelom nakon smrti. Materijalističko pitanje organizacije i lokacije ukopa se tu pokazuje kao izrazito važno, bez obzira na na čitavu problematiku oko postojanja duše. Stvari oko sprovoda i ukopa se obično planiraju znatno prije posljednjeg počinka, a kupnja grobnog mjesta je vjerojatno jedino dobro koje nam neće trebati za života. [Opširnije]

Geografija uslužnog sektora

Geografija uslužnog sektora
Društvo usluga O porastu važnosti uslužnog sektora u svijetu i Hrvatskoj je već bilo govora na ovom blogu. Uglavnom sam promatrao trendove i razloge koji stoje iza rasta uslužnih djelatnosti ili trendove unutar uslužnog sektora. Podatci za Hrvatsku pokazuju trend rasta važnosti uslužnih djelatnosti prema relativnim udjelima EU i OECD zemalja u zadnjih 15ak godina i nastavak dugoročnog deindustrijalizacijskog trenda u započetog 1970-ih godina. Analiza mi također pokazuje da je glavni razlog povećanja važnosti uslužnih djelatnosti u Hrvatskoj uglavnom opći porast dohotka/potrošnje, a postoje i naznake da domaći sektor digitalne ekonomije ima važnu ulogu u povećanju općeg tehnološkog kapaciteta i napretka. [Opširnije]

Ekonomski aspekti COVID-19 na domaću ekonomiju

Ekonomski aspekti COVID-19 na domaću ekonomiju
Od zadnjeg objavljenog posta do danas se svijet u kojem živimo jako promijenio uslijed pandemije SARS-Cov-2 virusa (COVID-19 bolest) koji je zaustavio, ionako oslabljenu globalizaciju i započeo okretanje prema lokalnoj, Polany-evskoj ekonomiji. Usprkos takvom obratu, u javnosti se pojavljuje teza da i u ovakvoj situaciji mehanizam prilagodbe treba prepustiti tržištu, to jest pustiti da pogođene tvrtke propadnu, a prežive one koje će imati dovoljno „zaliha“ za financiranje tekućih gubitaka. Međutim, samim zatvaranjem firmi i uvođenjem karantene prestali su funkcionirati tržišni mehanizmi. [Opširnije]

Globalizacija je dobra za sve, ali loša za neke

Globalizacija je dobra za sve, ali loša za neke
Povodom nadolazećeg blagdana Svih svetih, prekjučer je na Dnevniku HRT-a prikazan prilog o proizvođačima cvijeća. Novinarka je intervjuirala nekoliko vlasnika OPG-a, koji su prezentirali svoj asortiman cvijeća i govorili o dobrim i lošim stranama svog posla. Najveću prepreku sadašnjem, a posebno budućem poslovanju, vide u povećanom uvozu cvijeća. U prilogu je istaknuto da je uvoz cvijeća ove godine porastao za 5%, a najveći rast uvoza odnosi se na uvoz cvijeća iz Nizozemske. [Opširnije]

Analiza investicija u RH u posljednjih 15 godina

Analiza investicija u RH u posljednjih 15 godina
Prošli tjedan sam u koautorstvu s prof. Ticom, za skup koje organizira Hrvatsko društvo ekonomista, napisao tekst o dinamici i strukturi investicija nefinancijskih poduzeća u RH. U ovom postu ću iznijeti neke zanimljive nalaze iz te analize. Analiza koristi podatke različite razine agregacije pa su osim uobičajenih makro podataka (Eurostat, HNB, DZS) u radu korišteni i mikro podaci iz GFI-ova što omogućuje dublji uvid o naravi investicija u dugom razdoblju (uzorak uključuje panel podatke za razdoblje od 2000. [Opširnije]

Analiza zastupljenosti predsjedničkih kandidata na domaćim portalima

Nakon ljetnog zatišja, kampanja za predsjedničke izbore od kraja kolovoza opet dobiva momentum. To je vidljivo na donjem grafikonu koji prikazuje tjedno kretanje broja članaka u kojima se spominju predsjednički kandidati na svim važnijim domaćim internetskim portalima. Broj kandidata je još uvijek neslužben i kreće se negdje oko 10ak, a čini se da najveći dio kandidata koristi platformu predsjedničke kampanje za osobnu (političku) promidžbu i nema ozbiljne namjere niti šanse za pobjedu. [Opširnije]

Zombie tvrtke

U prethodnim postovima su u fokusu bile najbolje hrvatske tvrtke, odnosno sektori, a podatci pokazuju da bolji dio poslovnog sektora čine domaće tvrtke u punom ili djelomičnom stranom vlasništvu. Osim domaćih tvrtki u stranom vlasništvu, bolji dio poslovnog sektora uključuje i tvrtke iz IT sektora. Domaćih tvrki u stranom vlasništvu je 2017. godine bilo nešto manje od 12 tisuća dok u IT sektoru posluje oko 5.6 tisuća firmi. Upravo tih 20ak tisuća tvrtki predstavlja najproduktivniji i najprofitabilniji dio hrvatske ekonomije. [Opširnije]

Primjena AutoML modela za predikciju cijena dionica

Prije pola godine sam napisao post o primjeni modela dubokog učenja na predikciju cijene dionice tehnike (THNK). U ovom postu ću primijeniti drugi, u posljednje vrijeme vrlo popularni pristup za predikciju općenito: automatsko strojno učenje (dalje AutoML). AutoML podrazumijeva primjenu skupa različitih vrsta modela strojnog učenja te izbor najboljeg modela ovisno o izabranoj loss funkciji. AumoML najčešće ne zahtijeva znanje o programiranju i razvoju modela. Potrebno je samo pripremiti podatke za analizu (učitavanje podatka, bavljenje sa nedostajućim vrijednostima i slično), te promijeniti AutoML funkciju na čistu matricu podatka. [Opširnije]

Prikupljanje e-malova sa velikog broja web stranica

U predzadnjem postu sam prikazao kako preuzeti e-mail adrese sadržane unutar slike (.img) sa web stranice. Međutim, mnogo češće se email-ovi nalaze unutar <a> html taga ili kao čisti tekst. U ovom postu ću prikazati kako preuzeti e-mail adrese sa web stranica u tom slučaju. Post može biti zanimljiv svima koje žele raditi ciljane e-mail kampanje programski i tako zaobići ručno preuzimanje podataka sa web stranica. Nedavno sam htio preuzeti e-mail adrese leasing kuća u Hrvatskoj. [Opširnije]