Pred kraj 2019. godine će se u Hrvatskoj održati sedmi predsjednički izbori, a neslužbena izborna kampanja već je započela. Iako se još ne zna tko točno sudjeluje u predsjedničkoj utrci, Ante Simonić, Dalija Orešković, Vlaho Orepić, Tomislav Panenić, Katarina Peović, Mislav Kolakušić, Miroslav Škoro, Ivan Pernar i Zoran Milanović se spominju u medijima kao kandidati. Pošto su svi Hrvatski predsjednici do sada, osim Ive Josipovića, zadržali predsjedničku poziciju u trajanju od dva mandata, za očekivati je da će se i aktualna predsjednica, uz statističku prednost, također uključiti u utrku. Osim velikog broja različitih kandidata, želim istaknuti dva bitna globalna (politička) trenda za koje držim da će značajno utjecati i na nadolazeće izbore u Hrvatskoj: prvi se trend odnosi na razočaranost biračkog tijela političkim elitama i priklanjanje sve većeg broja birača alternativnim političkim opcijama i predstavnicima, a drugi trend na premiještanje velikog dijela političke komunikacije i kampanje u digitalnu sferu. Sve veća otuđenost birača od etabliranih političkih stranaka i razočaranost stranačkim elitama se u Hrvatskoj očituju se u izvrsnom rezultatu Ivana Vilibora Sinčića na prošlim predsjedničkim izborima i sjajnim rezultatima Mislava Kolakušića na nedavnim izborima za Europski Parlament. Trend rasta važnosti digitalne kampanje na važnosti dobiva u SADu za vrijeme kampanje Baracka Obame, a vrhunac doseže u političkoj mitologiji Donalda Trumpa. U Hrvatskoj je rast značaja digitalnog političkog prostora uočljiv još od prethodnih parlamentarnih izbora kada je više od 45% sadržaja na temu bilo objavljeno na internetskim portalima. Ostatak se odnosi na tiskovine (40%) i TV (oko 15%). Također valja napomenuti da su premiještanje kampanje u digitalnu sferu i rast popularnosti altenativnih političkih opcija i ideja usko povezani procesi.
U ovom postu ćemo pogledati koliko i što o predsjedničkim kandidatima pišu najvažniji domaći internetski portali. Analiza se odnosi na korpus tekstova o pet kandidata (Kolinda Grabar Kitarović, Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Mislav Kolakušići i Ivan Pernar) koji su objavljeni na šest najvažnijih portala (jutarnji, vecernji, 24sata, tportal, index, net.hr) u zadnja dva mjeseca. Iako je vremenska dimenzija uzorka kratka, prostorna dimenzija nadomješta taj manjak reprezentativnosti uzorka; analiza uključuje oko 2500 članaka. Uzorak bi se mogao pojačati i drugim pretendentima na predsjedničku funkciju poput Dalije Orešković, Vlahe Orepića, Tomislava Panenića, a u medijima se spominju još Ante Simonić i Katarina Peović. Razlog za ograničavanje uzorka je što smatram da su Škoro, Milanović i Kolinda najozbiljniji kandidati, a Kolakušić i Pernar su zanimljivi kao politički alternativci koji se vješto snalaze u digitalnom prostoru. Ostali potencijalni kandidati su i znatno manje zastupljeni u digitalnom prostoru.
U donjoj tablici je prikazan broj članaka, pripadajući komentari i pogledi za pet kandidata. U broju objavljenih članaka (komentara i pogleda) prednjači Kolinda, duplo manje imaju Milanović i Škoro, a najmanje se piše o Kolakušiću. Uvjerljivo najviše pogleda ima Kolinda, a iza nje su Škoro i Milanović. Ovdje valja primjetiti da, iako Kolinda ima apsolutno najviše pogleda, svi ostali kandidati su (znatno) efikasniji pa po članku ostvaruju više pogleda i komentara. Kolakušić i Škoro ovdje prednjače, a Milanović i Pernar imaju međusobno sličan i veći broj pogleda po članku od Kolinde. Najviše komentara (apsolutno) imaju Kolinda i Milanović, znatno više od ostalih kandidata, no zanimljivo je da Kolinda ima (relativno) ispodprosječan broj komentara po članku, osjetno manji od Milanovića, Kolakušića i Škore. Pernar ima najmanje komentara po članku!
| Kandidat | Broj članaka | Broj komentara | Broj pogleda | Pogledi po članku | Komentari po članku |
|---|---|---|---|---|---|
| Ukupno/prosjek po članku | 1,804 | 39,182 | 4,934,958 | 3,088 | 23 |
| Kolinda Grabar Kitarović | 795 | 15,336 | 1,893,527 | 2,382 | 19 |
| Zoran Milanović | 370 | 9,508 | 902,896 | 2,440 | 26 |
| Miroslav Škoro | 330 | 9,150 | 1,202,481 | 3,644 | 28 |
| Ivan Pernar | 219 | 2,577 | 523,533 | 2,391 | 12 |
| Mislav Kolakušić | 90 | 2,611 | 412,521 | 4,584 | 29 |
Sljedeća tablica prikazuje broj objavljenih članaka po portalima i relativni udio članaka (udio se odnosi na pojedinačne portale, a ne na ukupni broj članaka sa svih portala!) po kandidatima. O predsjedničkoj kampanji najviše pišu večernji i index.hr, a najmanje tportal i 24sata. Iz tablice se također vidi da svi portali preferiraju Kolindu (otprilike ~50% članaka) te da su svi ostali kanditati, osim Kolakušića koji dobiva najmanje pažnje, podjednako zastupljeni u presjeku portala na razini od oko ~20% članaka po kandidatu.
| Domena | Ukupno | Ivan Pernar | Kolinda Grabar Kitarović | Miroslav Škoro | Mislav Kolakušić | Zoran Milanović |
|---|---|---|---|---|---|---|
| vecernji | 594 | 9 % | 42 % | 20 % | 7 % | 21 % |
| index | 352 | 17 % | 48 % | 17 % | 3 % | 15 % |
| jutarnji | 312 | 14 % | 41 % | 19 % | 5 % | 21 % |
| nethr | 269 | 16 % | 42 % | 20 % | 2 % | 20 % |
| tportal | 162 | 9 % | 43 % | 13 % | 7 % | 27 % |
| 24sata | 115 | 3 % | 55 % | 15 % | 3 % | 23 % |
Naredni grafikon prikazuje kretanje broja članaka po domeni i kandidatu kroz vrijeme (na tjednoj razini). Večernji u cijelom razdoblju ima najviše članaka o kandidatima, otprilike ~50-ak tjedno, a slijede index i jutarnji dok tportal ima manje interesa za predsjedničke izbore. Promatrano po kandidatima, na prvom mjestu po broju članaka u cijelom razdoblju je Kolinda, a na drugom se izmjenjuju Škoro i Milanović dok se najmanje piše o Pernaru i Kolakušiću. Vidljiv je i oštar pad broja članaka o Pernaru na početku razdoblja.
Osim pregleda osnovnih pokazatelja digitalne zastupljenosti, još ćemo proanalizirati i korpus tekstova sa šest portala o kandidatima, koji kao što je spomenuto uključuje oko ~2500 članaka. Korpus se odnosi na članke u kojima se u tekstu pojavljuje ime nekog od kandidata, a analiza je (uglavnom) napravljena u tidytext paketu. Na sljedećem prikazu se vidi 50 najčešćih riječi u korpusu tekstova. Najviše se piše o aktualnoj predsjednici, SDP-u i Milanoviću te temama vezanima uz Živi zid, a znatno manje o Kolakušiću i Pernaru. Zanimljivo je primjetiti da iako se o Kolakušiću i Pernaru naprosto ne piše mnogo na portalima, oni dobro koriste društvene mreže, odnosno Facebook.
| Domena | Kolinda Grabar-Kitarović | Ivan Pernar | Mislav Kolakušić | Zoran Milanović | Miroslav Škoro |
| 747k | 274k | 155k | 54k | 50k | |
| 349k | 13.9k | 333 | 1316 | 6129 | |
| 115k | 516 | NA | NA | NA |
Treba također napomenuti da Pernar dosta popularnosti postiže i na YouTube-u i Facebook-u (280k pratitelja) dok Kolakušić na Facebook-u ne stoji loše iako ima duplo manje (160k) pratitelja od Pernara. Na Facebook-u također uvjerljivo vodi Kolinda (750k), a njena prednost je i znatno veća na Instagramu (350k) i Twitteru (115k). Škoro i Milanović imaju svaki oko 50k pratitelja na Facebook-u. Iz wordClouda se također vidi da tekstovi često spominju Plenkovića, Milanovića i SDP što ne opovrgava pretpostavku da predsjednički izbori odražavaju događanja na stranačkoj političkoj sceni, više nego kvalitetu programa i autentičnost kandidata.
Naredni grafikon prikazuje sentiment korpusa tekstova o predsjedničkim kandidatima. Sentiment oko predsjedničkih kandidata je pozitivan u cijelom razdoblju! Sentiment score na gornjem grafikonu je izračunat tako da je vrijednost ( iz Crosentilex leksikona ) pripisana pojedinačnoj riječi pomnožena sa brojem pojavljivanja te riječi na tjednoj razini ( vidi detalje oko izračuna ). Donji grafikon prikazuje doprinos 10 najbitnijih riječi pozitivnom, negativnom i neutralnom sentimentu. Negativni sentiment je vezan uz riječi poput rata, borbe i sukoba što je blisko tezi o izbornoj kampanji kao “mjestu sjećanja”. Doprinos pozitivnom sentimentu daju riječi koje simboliziraju život, mogućnost, optimizam oko budućnosti i kojih ima više nego negativnih. Predsjednička kampanje nije samo mjesto sjećanja nego i mjesto nade!
Sljedeći grafikon prikazuje najbitnije riječi vezane uz svakog kandidata. Riječi su identificirane pomoću tf-idf metodologije. Rezultati nisu skroz “čisti” zbog međusobnog ispreplitanja članaka i kadidata, što predstavlja poteškoću pri formiranju tf-idf matrice u kojoj bi granice između dokumenta (u ovom slučaju jedan kandidat) i sastavnica tog dokumenta (u ovom slučaju članci) trebale biti čvršće, a poželjan bi bio i veći uzorak. Unatoč tome, nekoliko je stvari moguće zaključiti iz prikaza, makar i samo za pojedine kandidate. Najvažnije teme o Pernaru se odnose na stranačke probleme: skukobe unutar Živog zida, konflikt sa Bunjcem i Pernarovo istupanje iz stranke. Najbitnije riječi vezane uz Kolindu upućuju na njezino vanjsko-političko djelovanje. Za Škoru i Kolakušića rezultati ne pokazuju mnogo, a razlog je vjerojatno što se o njima i ne piše mnogo (vidi prethodni wordCloud). Najvažnije riječi vezane uz Milanovića daju naznake političkog marketinga zasnovanog na mitologiji samouvjerenosti i dominacije (pokoravanje, najmoćnijim, promicao).
Na kraju ćemo još pogledati razultate tematske analize napravljene pomoću LDA ( Latent Dirichlet Allocation ) algoritma. Riječi su sortirane u četiri tematska klastera jer specifikacija sa drugim brojem tema (2,3 i 5) daje manje robusne rezultate. Logičan izbor bi bio 5 tema jer se korpus tekstova odnosi na pet kandidata no zbog međusobnog ispretplitanja članaka i kanditata to nije ovdje očito nije slučaj. Raspoznaju se dvije teme o međustranačkim odnosima i kanditima, potencijalno na relaciji između HDZ-a i SDP-a, a naslućuje se i da Škoro ozbiljno pretendira na politički vakuum između dvije najveće stranke. Treća tema se odnosi na unutarstranačke probleme u Živom zidu, a cijela četvrta tema je vezana uz aktualnu predsjednicu što ne čudi jer ona ima najbolje pokazatelje zastupljenosti u digitalnom političkom prostoru. Na osnovi toga se može naslutiti da, zasada, aktualna predsjednica ima relativno bolje šanse od drugih kandidata.
U ovom postu je dan pregled osnovnih pokazatelja zastupljenosti pet predsjedničkih kandidata u domaćem digitalnom političkom prostoru. Pored toga, analiziran je i korpus tekstova, objavljenih u zadnja dva mjeseca, na šest najvećih domaćih internetskih portala. Motivacija za analizu leži u globalnom trendu rasta važnosti digitalnog političkog prostora, a koji je aktualan i u Hrvatskoj. Dodatno, trend rasta popularnosti alternativnih političkih opcija i kandidata koji vidimo u svijetu, također je prisutan i kod nas. Općenito je moguće reći da je aktualna predsjednica najzastupljenija u presjeku domaćih portala, barem kada se sudi prema broju objavljenih članaka. Ostali kandidati su podjednako zastupljeni, uz iznimku Kolakušića koji dobiva manje prostora. Pokazatelji relativne zastupljenosti pokazuju da alternativci poput Kolakušića i Pernara vještim digitalnim marketingom uspješno povećavaju svoju političku popularnost. Osim dodatne potvrde Kolindine digitalne dominacije, analiza tekstova je ukazala na druga dva aspekta (nadolazeće) predsjedničke kampanje: 1) pozitivan sentiment vezan uz nadu u bolju budućnost, 2) stranačku pozadinu kampanje, nauštrb programske. u u bolju budućnost, 2) stranačku pozadinu kampanje, nauštrb programske.
Preplatite se
Preplatite se putem newslettera ili RSS feeda