Imajući na umu manjak interesa za analizu konvergencije dohotka u Hrvatskoj, analizirao sam nekoliko jednostavnih grafikona koji opisuju proces smanjenja dohodovnih razlika Hrvatske i nekoliko (potencijalnih) konvergencijskih klubova. Također, nastojao sam utvrditi na koji se način ti rezultati uklapaju u literaturu o konvergenciji (post)tranzicijskih EU zemalja. Tema je dodatno aktualna u kontekstu očekivanog usporavanja domaće ekonomije jer ukazuje na mogući razvoj ekonomske krize. Rezultati analize ukazuju na to da u razdobljima ekonomskog rasta Hrvatska prati dinamiku rasta novih zemalja članica EU(NMS) dok obrazac kretanja dohotka u periodu krize ima više sličnosti s južnim EU zemljama (SEU). Nadalje, uz sličnosti s dugoročnim rastom(!?) južnih EU zemalja, razlog za zabrinutost su i razlike u trendovima domaćeg ekonomskog rasta naspram trendova rasta starih zemalja članica EU(EU15).
Konvergencija je tema koja u ekonomskoj literaturi postoji već dulje od pola stoljeća i analizirana je unutar mnogih teorijskih i empirijskih pristupa. U modernijoj literaturi fokus se pomakao s teorijskih aspekata, a debata je postala dominantno metodološka. Početne (prostorne) konvergencijske regresije zamijenili su standardni panel testovi, a njih su, zatim, zamijenili stohastički modeli u svim mogućim varijantama. Moderna konvergencijska debata se tako svodi na testiranje konvergencije naprednijim statističkim modelima. Osim veoma egzotičnih procjenitelja, metodološka priroda konvergencijske debate proizvela je i ozbiljan problem robusnosti rezultata pa stoga nije jednostavno izvući globalne implikacije na temelju objavljenih radova. Štoviše, regionalne ili lokalne implikacije konvergencijske debate još je teže identificirati. Literatura o konvergenciji za uzorak istočnih, južnih i općenito (post)tranzicijskih europskih zemalja ipak omogućava nekoliko općih zaključka:
Konvergencija među tim zemljama postoji i one su dio istog konvergencijskog kluba. Taj zaključak se najviše odnosi na skupinu novih zemalja članica EU (NMS).
Konvergencija skupine, ali i nekih zemalja iz grupe novih članica EU pojedinačno, potvrđena je prema europskom dohodovnom prosjeku.
Smanjenje dohodovnog jaza novih članica EU i europskog dohodovnog prosjeka kreće se različitom brzinom u različitim fazama konvergencijskog procesa.
Rezultati koji potvrđuju konvergenciju nisu metodološki robusni i puno češće su potvrđeni na metodologiji prostornih i standardnih panel regresija (sigma i beta) nego na modelima vremenskih serija. To daje naslutiti postojanje više stacionarnih stanja u konvergencijskom procesu novih zemalja članica EU i zapravo implicira heterogenost NMS skupine u procesu smanjenja dohodovnog jaza prema prosjeku EU.
library(eurostat)
library(dplyr)
library(ggplot2)
library(scales)
library(grid)
library(ggthemes)
library(extrafont)
library(purrr)
library(gridExtra)
library(tidyr)
library(lubridate)
library(rowr)
gdppc <- eurostat::get_eurostat("nama_10_pc",
time_format = "date",
type = "label",
select_time = "Y")
gdpcro <- gdppc %>%
dplyr::filter(geo == "Croatia" &
unit == "Current prices, euro per capita" &
na_item == "Gross domestic product at market prices") %>%
dplyr::select(time, values) %>%
dplyr::rename(cro = values)
gdpnms <- gdppc %>%
dplyr::filter(geo %in% c("Bulgaria",
"Czechia",
"Romania",
"Estonia",
"Lithuania",
"Latvia",
"Hungary",
"Poland",
"Slovenia",
"Slovakia") &
unit == "Current prices, euro per capita" &
na_item == "Gross domestic product at market prices") %>%
dplyr::select(geo, time, values) %>%
dplyr::group_by(time) %>%
dplyr::summarise(nms = mean(values, na.rm = TRUE)) %>%
dplyr::arrange(desc(time)) %>%
dplyr::ungroup()%>%
dplyr::select(nms)
gdpnms8 <- gdppc %>%
dplyr::filter(geo %in% c("Czechia",
"Estonia",
"Lithuania",
"Latvia",
"Hungary",
"Poland",
"Slovenia",
"Slovakia") &
unit == "Current prices, euro per capita" &
na_item == "Gross domestic product at market prices") %>%
dplyr::select(geo, time, values) %>%
dplyr::group_by(time) %>%
dplyr::summarise(nms8 = mean(values, na.rm = TRUE)) %>%
dplyr::arrange(desc(time)) %>%
dplyr::ungroup() %>%
dplyr::select(nms8)
gdpeu15 <- gdppc %>%
dplyr::filter(geo == "European Union - 15 countries (1995-2004)" &
unit == "Current prices, euro per capita" &
na_item == "Gross domestic product at market prices") %>%
dplyr::select(time, values) %>%
dplyr::rename(eu15 = values) %>%
dplyr::select(eu15)
gdpseu <- gdppc %>%
dplyr::filter(geo %in% c("Greece",
"Italy",
"Spain",
"Portugal") &
unit == "Current prices, euro per capita" &
na_item == "Gross domestic product at market prices") %>%
dplyr::filter(time >= "1995-01-01" & time <= "2017-01-01") %>%
dplyr::select(geo, time, values) %>%
dplyr::group_by(time) %>%
dplyr::summarise(seu = mean(values, na.rm = TRUE)) %>%
dplyr::arrange(desc(time)) %>%
dplyr::select(seu)
conver <- cbind.fill(gdpcro,
gdpnms,
gdpnms8,
gdpeu15,
gdpseu)Na grafikonu 1 prikazano je kretanje dohotka u Hrvatskoj i u novim članicama EU (skupina NMS8 isključuje Rumunjsku i Bugarsku koje su se pridružile EU kasnije i gotovo uvijek narušavaju robusnost konvergencijskih testova u uzorku NMS10 zemalja) u razdoblju 1995-2017 na godišnjim podatcima Eurostat-a. Vidljivo je da GDP per capita u Hrvatskoj raste u dvije faze (plavo): 1999-2008 i 2014:2017, dok razdoblje 2008-2014 karakterizira ekonomska kriza. U prvoj fazi ekonomskog rasta Hrvatska raste po sličnoj putanji kao NMS skupina zemalja. Potom izbija ekonomska kriza i u Hrvatskoj dolazi do dugoročnog pada i stagnacije dohotka, dok se NMS skupina brzo oporavlja i nastavlja putanju rasta kao prije krize. Nakon povratka ekonomskog rasta u Hrvatskoj, 2014. godine, ona ponovno raste sličnom putanjom kao skupina NMS. Glavna razlika između kretanja dohotka Hrvatske i NMS skupine u cjelokupnom promatranom razdoblju je u tome što su NMS zemlje brzo izašle iz krize, a u Hrvatskoj je kriza prouzročila ekonomski pad u trajanju od 6 godina.
ggplot2::ggplot(conver, aes(time))+
geom_line(aes(y = cro, colour = "RH"), size = 1.2) +
geom_line(aes(y = nms, colour = "NMS"), size = 1.2) +
geom_line(aes(y = nms8, colour = "NMS8"), size = 1.2)+
theme_bw() +
labs(title = "Grafikon 1:\nDugoročno kretanje dohotka u Hrvatskoj i novim zemljama članicama EU")+
ylab("GDP per capita; eur")+
xlab("Vrijeme") +
scale_x_date(breaks = seq(as.Date("1995-01-01"), as.Date("2017-01-01"), by ="2 year"), labels = date_format("%Y")) +
scale_y_continuous(labels = scales::comma) +
theme(legend.title = element_blank(),
legend.text = element_text(size = 9),
legend.justification = c(1,0), legend.position=c(1,0),
plot.title = element_text(size = 9),
axis.text = element_text(size = 8),
axis.title = element_text(size = 9)) +
scale_colour_manual(values = c(RH = "red", NMS = "blue", NMS8 = "black"),
guide = guide_legend(reverse = TRUE)) +
geom_vline(xintercept = as.numeric(as.Date(c("1999-01-01", "2008-01-01",
"2014-01-01", "2017-01-01"))),
linetype = "dashed") +
annotate("rect", fill = "blue", alpha = 0.2,
xmin = as.Date(c("1999-01-01","2014-01-01" )),
xmax = as.Date(c("2008-01-01","2017-01-01")),
ymin = -Inf, ymax = Inf)
conver %>%
dplyr::filter(time >= "2000-01-01" & time <= "2008-01-01") %>%
dplyr::mutate(rast = cro - dplyr::lag(cro)) %>%
dplyr::summarise(abs_rast = sum(rast, na.rm = TRUE),
RH = (head(cro,1) - tail(cro, 1))/ head(cro,1)*100,
NMS = (head(nms,1) - tail(nms, 1))/ head(nms,1)*100,
NMS8 = (head(nms8,1) - tail(nms8, 1))/ head(nms8,1)*100,
EU15 = (head(eu15,1) - tail(eu15, 1))/ head(eu15,1)*100,
SEU = (head(seu,1) - tail(seu, 1))/ head(seu,1)*100) %>%
dplyr::select(- abs_rast) %>%
tidyr::gather(skupine, vrijednosti) %>%
ggplot2::ggplot(.,aes(reorder(skupine, - vrijednosti), vrijednosti,
fill = ifelse(skupine == "RH", "high", "low"))) +
geom_bar(stat = "identity") +
theme_bw() +
ggtitle("Grafikon 2:\nPromjena dohotka u razdoblju ekonomskog rasta 2000:2008") +
xlab("") +
ylab("") +
scale_y_continuous("",
labels = function(vrijednosti) paste0(vrijednosti, "%")) +
theme(legend.position = "none") +
scale_fill_manual(values = c("red",
"blue")) +
theme(plot.title = element_text(size = 8)) -> gr1
st.promjene <- function(x) {(head(x,1) - tail(x, 1)) / head(x,1)*100}
conver %>%
dplyr::filter(time >= "2014-01-01" & time <= "2017-01-01") %>%
dplyr::summarise_at(vars(cro, nms, nms8, eu15, seu), funs(st.promjene)) %>%
plyr::rename(.,c("nms" = "NMS",
"nms8" = "NMS8",
"cro" = "RH",
"eu15" = "EU15",
"seu" = "SEU")) -> fur_gather## Warning: funs() is soft deprecated as of dplyr 0.8.0
## please use list() instead
##
## # Before:
## funs(name = f(.))
##
## # After:
## list(name = ~ f(.))
## This warning is displayed once per session.fur_gather %>%
tidyr::gather(skupine, vrijednosti) %>%
ggplot2::ggplot(.,aes(reorder(skupine, - vrijednosti), vrijednosti,
fill = ifelse(skupine == "RH", "high", "low"))) +
geom_bar(stat = "identity") +
theme_bw() +
ggtitle("Grafikon 3:\nPromjena dohotka u razdoblju ekonomskog rasta 2014:2017") +
xlab("") +
ylab("") +
scale_y_continuous("",
labels = function(vrijednosti) paste0(vrijednosti, "%")) +
theme(legend.position = "none",
plot.title = element_text(size = 9),
axis.text = element_text(size = 8),
axis.title = element_text(size = 9)) +
scale_fill_manual(values = c("red",
"blue")) +
theme(plot.title = element_text(size = 8)) -> gr2
grid.arrange(gr1, gr2, nrow = 1)
Sličnost ekonomskog rasta Hrvatske s NMS skupinom zemalja vidi se na grafikonu 2, koji prikazuje postotnu promjenu GDP per capita Hrvatske i konvergencijskih klubova kojima ona (potencijalno) pripada u prvom razdoblju ekonomskog rasta. Vidljivo je da je intenzitet rasta Hrvatske sličnji NMS skupini nego južnim europskim zemljama (SEU) ili starim zemljama članicama EU (EU15). Grafikon 3 prikazuje drugo razdoblje domaćeg ekonomskog rasta odnosno od završetka krize do danas. Ponovno je vidljivo da Hrvatska u prosjeku raste po sličnim stopama kao NMS skupina i znatno brže nego SEU i EU15. Grafikon 4 prikazuje usporedno kretanje dohotka Hrvatske i dohodovnog prosjeka EU15. Osim značajne razlike u razinama dohotka, vidljivo je da se putanje rasta Hrvatske i EU15 razlikuju. Na temelju promatranja grafikona 4 opravdano je dovesti u pitanje postojanje konvergencije Hrvatske prema EU15 za cjelokupno promatrano razdoblje iako bi za snažniji zaključak bilo potrebno provesti statistički test.
ggplot2::ggplot(conver, aes(time)) +
geom_line(aes(y = cro, colour = "RH"), size = 1.2) +
geom_line(aes(y = eu15, colour = "EU15"), size = 1.2) +
theme_bw() +
labs(title ="Grafikon 4:\nDugoročno kretanje dohotka u Hrvatskoj i starim zemljama članicama EU") +
ylab("GDP per capita; eur") +
xlab("Vrijeme") +
scale_x_date(breaks = seq(as.Date("1995-01-01"), as.Date("2017-01-01"), by ="2 year"),
labels = date_format("%Y")) +
scale_y_continuous(labels = scales::comma) +
theme(legend.title = element_blank(),
legend.text = element_text(size = 8),
legend.justification=c(1,0), legend.position=c(1,0),
plot.title = element_text(size = 9),
axis.text = element_text(size = 8),
axis.title = element_text(size = 9)) +
scale_colour_manual(values = c(RH = "red", EU15 = "blue"),
guide = guide_legend(reverse = TRUE))
Na grafikonu 5 prikazane su usporedne putanje rasta dohotka Hrvatske i skupine južnih europskih zemalja (SEU). Vizualna analiza ukazuje na sličnosti kretanja dohotka u ovim zemljama u cjelokupnom promatranom razdoblju, a posebno je zanimljiva sličnost reakcije na krizu u razdoblju 2008-2014. Razlike su u detaljima: kriza u SEU skupini je bila nešto dublja, ali godinu dana kraća nego u Hrvatskoj, s tim da razina dohotka prije krize u SEU skupini nije premašena za razliku od Hrvatske u kojoj je premašena. Iz prikaza se jasno vidi da je kriza u SEU zemljama i Hrvatskoj bila općenito dugotrajna i to znatno duža nego u skupinama zemalja EU15 i NMS.
ggplot2::ggplot(conver,aes(time)) +
geom_line(aes(y = cro, colour = "RH"), size = 1.2) +
geom_line(aes(y = seu, colour = "SEU"), size = 1.2) +
theme_bw() +
ggtitle("Grafikon 5:\nDugoročno kretanje dohotka u Hrvatskoj i južnim EU zemljama") +
ylab("GDP per capita;eur") +
xlab("Vrijeme") +
scale_x_date(breaks = seq(as.Date("1995-01-01"),
as.Date("2017-01-01"), by ="2 year"),
labels = date_format("%Y")) +
scale_y_continuous(labels = scales::comma) +
theme(legend.title = element_blank(),
legend.text = element_text(size = 8),
legend.justification=c(1,0), legend.position=c(1,0),
plot.title = element_text(size = 9),
axis.text = element_text(size = 8),
axis.title = element_text(size = 9)) +
scale_colour_manual(values = c(RH = "red", SEU = "blue")) +
geom_vline(xintercept = as.numeric(as.Date(c("2008-01-01", "2014-01-01"))),
linetype = "dashed") +
annotate("rect", fill = "red", alpha = .2,
xmin = as.Date("2008-01-01"),
xmax = as.Date("2014-01-01"),
ymin = -Inf,
ymax = Inf)
Grafikon 6 prikazuje relativnu promjenu GDP per capita u razdoblju recesije u Hrvatskoj i drugim konvergencijskim klubovima. Vidljiva je sličnost Hrvatske sa SEU skupinom zemalja u intenzitetu pada GDP per capita pri čemu kumulativni gubitak dohotka iznosi oko 10 %. U razdoblju krize došlo je do ispadanje Hrvatske iz NMS kluba brzorastućih zemalja i pada na niže stacionarno stanje rasta. Taj se trend okrenuo u 2014. godini u kojoj Hrvatska ponovno počinje rasti po sličnim stopama kao NMS skupina (vidi grafikon 3).
conver %>%
dplyr::filter(time >= "2008-01-01" & time <= "2014-01-01") %>%
dplyr::mutate(rast = cro - dplyr::lag(cro)) %>%
dplyr::summarise(abs_rast = sum(rast, na.rm = TRUE),
RH = (head(cro,1) - tail(cro, 1))/ head(cro,1)*100,
NMS = (head(nms,1) - tail(nms, 1))/ head(nms,1)*100,
NMS8 = (head(nms8,1) - tail(nms8, 1))/ head(nms8,1)*100,
EU15 = (head(eu15,1) - tail(eu15, 1))/ head(eu15,1)*100,
SEU = (head(seu,1) - tail(seu, 1))/ head(seu,1)*100) %>%
dplyr::select(- abs_rast) %>%
tidyr::gather(skupine, vrijednosti) %>%
ggplot2::ggplot(.,aes(reorder(skupine, - vrijednosti), vrijednosti,
fill = ifelse(skupine == "RH", "high", "low"))) +
geom_bar(stat = "identity") +
theme_bw() +
ggtitle("Grafikon 6:\nPromjena dohotka u razdoblju recesije 2008:2014") +
xlab("") +
ylab("") +
scale_y_continuous("",
labels = function(vrijednosti) paste0(vrijednosti, "%")) +
theme(legend.position = "none") +
scale_fill_manual(values = c("red",
"blue")) 
Moguće je izdvojiti nekoliko zaključaka na osnovi prethodne analize. Vizualnom usporedbom dinamike rasta Hrvatske i konvergencijskih klubova kojima ona potencijalno pripada nameće se zaključak da u dugoročnom razdoblju, 1995-2017, Hrvatska ima putanju rasta najsličniju skupini južnih EU zemalja. Sličnosti Hrvatske i novih zemalja članica EU najviše dolaze do izražaja u razdobljima ekonomskog rasta, no kriza se na Hrvatsku odrazila intenzivnije pa je ona završila na znatno nižem stacionarnom stanju odnosno - osiromašila je. S druge strane, reakcija Hrvatske na krizu ima dosta sličnosti sa SEU skupinom pa se zaključno može ustvrditi da ona raste kao NMS skupina, a pada kao SEU. Najmanje sličnosti pokazuje usporedba Hrvatske i EU15 zemalja što je i opravdani razlog za zabrinutost jer upravo je to područje u koje se Hrvatska integrira. Integracijsko strukturne reforme su, dakle, ograničenog opsega. U kontekstu konvergencijske literature za uzorak (post)tranzicijskih EU zemalja (koji u objavljenim radovima u pravilu ne uključuje Hrvatsku), može se reći da se Hrvatska donekle uklapa u matricu rezultata te analize: djelomična pripadnost NMS konvergencijskom klubu, ponajviše u razdoblju rasta ekonomije; konvergencija prema EU15, za promatrano razdoblje je upitna i eventualno postoji u duljem razdoblju ekonomskog rasta; konvergencijski proces Hrvatske događa se u epizodama s različitim intenzitetima; iako nije korištena statistička analiza, može se naslutiti postojanje više stacionarnih stanja u hrvatskom konvergencijskom procesu što bi očekivano dovelo do manjka robusnosti u testiranju dohodovnog ujednačavanja prostornim i stohastičkim modelima.
Preplatite se
Preplatite se putem newslettera ili RSS feeda