U javnosti se često iznosi teza o propasti hrvatske proizvodnje, pretjeranoj važnosti turizma za Hrvatsku ekonomiju, slomu građevinskog sektora nakon krize i druge tvrdnje koje ističu ekspanziju ili kontrakciju pojedinog sektora hrvatskog gospodarstva. U ovom postu ću prezentirati novi modul u CroEcon aplikaciji koja omogućuje brzu analizu ovih tvrdnji. Fokusirat ću se na razdoblje 2002-2018 , jer za to razdoblje postoje službeni podaci. Naziv novog modula je: Statistika poslovnih subjekata. Ovaj modul omogućuje analizu poslovnih subjekata prema djelatnosti i (NKD-1 i NKD-2) i porijeklu kapitala (domaće ili strano). Kriterij raščlambe mogu biti 4 varijable: ukupni prihodi, ukupna imovina, boj zaposlenih i dodana nova vrijednost. Dodatno, podaci se mogu promatrati na razini cijele RH, te na razini županija i općina. U ovom postu ćemo se fokusirati na cijelu RH, te se analizirati doprinos pojedinih djelanosti novo dodanoj vrijednosti u županijama.
Za početak na grafikonu 1 analiziram strukturu ukupnih prihoda prema djelatnosti za cijelu RH. Važno je istaknuti da uzorak ne uključuje banke i osiguravajuća društva. Ako se prihvati tvrdnja da je proizvodnja u RH odražena oznakom C u NKD-u, onda je proizvodnja u Hrvatskoj relativno konstantna. Na početku razdoblja je udio proizvodnih djelatnosti 24%, a na kraju razdoblja isto 24%. Najveći udio ima trgovina, ali je njezin udio također relativno stabilan kroz cijelo razdoblje. Najvolatilniji je sektor građevinarstva čiji je udio u ukupnim prihodima rastao s 6% na 10% ukupno ostvarenih prihoda, da bi nakon krize opet pao na 6%. Zanimljivo je primijetiti da sektor smještaja i pripreme hrane ostvaruje tek 3% ukupnih prihoda. Iako u uzorku nisu uključeni mali iznajmljivači jer nemaju obvezu predavanja financijskih izvještaja, udio turizma u ukupnim prihodima je manji od razina koje bi se percipirale iz javnih natpisa.
Na sljedećem grafikonu je također prikazana distribucija po djelatnostima, ali se umjesto prihoda koristi novo dodana vrijednost kao kriterij strukturiranja podataka po industrijama. S obzirom da zbroj novo dodanih vrijednosti poduzeća čini BDP države, na ovom se grafikonu može vidjeti koliko svaki sektor u gospodarstvu doprinosi BDP-u. Prema kriteriju DNV-a, proizvođački sektor najviše doprinosi BDP-u: cca četvrtinu BDP-a čini proizvodnja i relativno je stabilna kroz cijelo razdoblje. Na grafikonu 3. je prikazan doprinos svake industrije ukupnoj dobiti svih nefinancijskih poduzeća. Očekivano, volatilnost je znatno veća nego kod prva dva grafikona. Primjerice, prerađivačka industrija u nekim periodima doprinosi s preko 50%, a u drugima sa manje od 5%. Međutim, ponovno je u prosjeku prerađivačka industrija, uz trgovinu, najznačajniji sektor za hrvatsku ekonomiju.
Iz potonje analize može se zaključiti da proizvodni sektor, uz trgovinu, najviše doprinosi prihodima, DNV-u i dobiti nefinancijskih poduzeća. Kako bi vidjeli koji podsektori doprinose DNV-u, na 4. grafikonu su prikazani doprinosi podsetkora (NKD-2) DNV-u. Prikazani su samo podsektori koji su barem u jednom razdoblju imali udio 3% u ukupnom DNV-u. Iz grafikona je vidljivo da trgovina na veliko i malo čine najveći udio u DNV-u. Na trećem mjestu je proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, koja se pojavljuje u 2012 i 2013. godini. slijedi smještaj (turizam), opskrba el. energijom i gradnja zgrada. Izuzev trgovine, mnogi podsektori ostvaruju vrlo slične vrijednosti udjela DNV-a. Valja primijetiti da se ponovno pojavljuju proizvodni sektori poput proizvođačkog sektora i proizvodnja naftnih proizvoda (INA d.d.). Potpuna slika bi zahtijevala analizu usporedbu sa usporedivim zemljama EU, ali to ostavljamo za neku drugu analizu. Čitatelji mogu u aplikaciji ponoviti istu analizu za bilo koji grad/općinu/županiju u RH.
Za kraj su prikazane županije u RH prema udjelu proizvodnih djelatnosti u ukupnom DNV-u. Na grafikonu se vidi doprinos svake županije BDP-u i posebno doprinos svake djelatnosti. Iako su trgovina i proizvodnja zastupljene u svakoj županiji, postoje i određene specifičnosti. Primjerice u Istri najveći udio ima turizam (usluge smještaja i pripreme hrane). Istra sama čini gotovo polovicu DNV-a za cijelu RH. U zagrebačkoj županiji su najzastupljeniji trgovina i proizvodnja, dok Split ima relativno uravnoteženu strukturu kroz djelatnosti. Čitatatelj može samostalno vidjeti doprinos svake djelatnosti za pojeidni grad na CroEcon aplikaciji.
Preplatite se
Preplatite se putem newslettera ili RSS feeda