Analiza zastupljenosti predsjedničkih kandidata na domaćim portalima

Analiza zastupljenosti predsjedničkih kandidata na domaćim portalima

Nakon ljetnog zatišja, kampanja za predsjedničke izbore od kraja kolovoza opet dobiva momentum. To je vidljivo na donjem grafikonu koji prikazuje tjedno kretanje broja članaka u kojima se spominju predsjednički kandidati na svim važnijim domaćim internetskim portalima. Broj kandidata je još uvijek neslužben i kreće se negdje oko 10ak, a čini se da najveći dio kandidata koristi platformu predsjedničke kampanje za osobnu (političku) promidžbu i nema ozbiljne namjere niti šanse za pobjedu. Ipak, četiri (Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović, Miroslav Škoro i Mislav Kolakušić) su kandidata “ozbiljnija” i s uvjerljivo boljim izgledima od ostalih. Takve zaključke donosi HRT-ovo prošlotjedno istraživanje HRejting o predsjedničkim kandidatima, koje najveće šanse za pobjedu daje Kolindi u prvom i drugom kugu. HRT u istom istraživanju navodi kako je od lipnja, kada je napravljeno prvo istraživanje o kandidatima, do danas najviše na popularnosti izgubila upravo aktualna predsjednica, a najviše su porasli Milanović i Škoro.

Zadnji HRejting me motivirao da usporedim anketne rezultate o popularnosti kandidata sa zastupljenošću predsjedničkih kandidata na 6 najvećih domaćih portala. Uzorak za analizu se stoga odnosi na tekstove koji sadrže ime nekog od 10 kandidata (Kolinda Grabar Kitarović, Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Ivan Pernar, Dalija Orešković,Vlaho Orepić,Katarina Peović,Tomislav Panenić, Dejan Kovač) u razdoblju od lipnja do danas. Valja istaknuti da tema predsjedničkih izbora zauzima značajan prostor na domaćim portalima pa je na ovaj način prikupljeno 3398 članaka. Internetski portali postaju sve važniji političkih prostor, i nije nerazumno pretpostaviti da će se barem 50% nadolazeće kampanje odvijati upravo na portalima. Pošto nije jednostavno identificirati koji članak se tematski odnosi na pojedinog kandidata (a u kojem se članku kandidat samo spominje), kao mjeru popularnosti ću (jednostavno) koristiti učestalost spominjanja kandidata, odnosno udio riječi koje spominju kandidata u ukupnom broju riječi na tjednoj osnovi.

Sljedeća dva prikaza nude pregled kretanja popularnosti “izglednih” i “manje izglednih” predsjedničkih kandidata kroz vrijeme. Podatci pokazuju da je Kolinda u (nezanemarivoj) prednosti te da Milanović i Škoro slijede dok Kolakušić polako gubi na popularnosti. Zanimljivo je da svi kandidati gube na popularnosti od sredine kolovoza do danas ali Škoro ima najmanji pad i približava se Milanoviću na drugom mjestu. Ovi rezultati su vrlo slični onima iz HRT-ovog HRejtinga uz razliku da je (relativni) gubitak prednosti Kolinde na portalima manji nego u telefonskim anketama.

Na donjem grafikonu su prikazani ostali, manje izgledni kandidati (prema HRejtingu). Odmah je vidljivo da svi imaju znatno manju razinu zastupljenosti od četiri “izgledna” kandidata te da su Katarina Peović i Dalija Orešković imali uspješnu ljetnu predizbornu kampanju. Ovdje svakako valja primijetiti da, iako HRejting nema Pernara u skupini najizglednijih kandidata, on uopće ne stoji (mnogo) lošije od Kolakušića, pogotovo ako se zanemari ekstremna točka na početku lipnja. To je vidljivo i u Pernarovoj ukupnoj zastupljenosti na portalima (vidi dolje). Ne znam da li je Pernar ispao zbog uzorka (ljudi u telefonskoj anketi) ili zbog neke druge pristranosti ali ga u ovom trenutku nije opravdano potpuno otpisati.

Osim pregleda kretanja popularnosti kandidata u vremenu, zanimljivo je pogledati i koliko su prostora kandidati dobili na pojedinim portalima. Iz donjeg prikaza se vidi da portali istim kandidatiam daju otprilike sličan prostor. Razlike su najizraženije između Milanovića i Škore dok net.hr preferira Škoru, a Index i 24sata Kolakušića.

U skupini manje izglednih kandidata (vidi sljedeći prikaz) ima više varijacije. Pernar svugdje ima visoke udjele, a na većini portala i osjetno više nego Kolakušić. Dalija Orešković dobiva dosta prostora na tportalu i 24sata, a nakon nje slijedi Dejan Kovač. U svakom slučaju se može primijetiti da zatupljenost kandidata na portalima dobro zrcali njihove relativne pozicije. Preferencije (različitih) portala prema (istim) kandidatima su suptilne pa se, prema kriteriju zatupljenosti, ne može govoriti o značajnim pristranostima u presjeku portala.

Rezultati analize pokazuju da zastupljenost predsjedničkih kandidata na portalima dobro odražava rezultate anketnih ispitivanja popularnosti (HRejting) pa je učestalost spominjanja kandidata na portalima solidan proxy za politički rejting. Osim toga, usporedba zastupljenosti kandidata na portalima s anketnim rezultatima pokazuje da je Ivana Pernara još uvijek prerano otpisati iz skupine izglednijih kandidata. Pregled zastupljenosti kandidata po portalima također pokazuje da novinarske pristranosti na portalima ima manje nego što se (možda) uobičajno misli. Različiti portali daju otprilike sličan (relativni) prostor istim kandidatima pa se čini da su političke pristranosti domaćih portala više sadržajno semantičke nego numeričke prirode.



Comments powered by Talkyard.

Preplatite se

Preplatite se putem newslettera ili RSS feeda

Vidi također