Zombie tvrtke

Zombie tvrtke

U prethodnim postovima su u fokusu bile najbolje hrvatske tvrtke, odnosno sektori, a podatci pokazuju da bolji dio poslovnog sektora čine domaće tvrtke u punom ili djelomičnom stranom vlasništvu. Osim domaćih tvrtki u stranom vlasništvu, bolji dio poslovnog sektora uključuje i tvrtke iz IT sektora. Domaćih tvrki u stranom vlasništvu je 2017. godine bilo nešto manje od 12 tisuća dok u IT sektoru posluje oko 5.6 tisuća firmi. Upravo tih 20ak tisuća tvrtki predstavlja najproduktivniji i najprofitabilniji dio hrvatske ekonomije. U ovom postu ćemo pogledati na drugu stranu (distribucije), odnosno najlošije domaće tvrtke. U Hrvatskoj je broj takvih tvrtki značajan i iznosi nešto više od 8 tisuća, više nego u cijelom IT sektoru i malo manje nego u stranom (FDI) sektoru. Ova tema je motivirana literaturom o zombie tvrtkama koja globalno usporavanje produktivnosti povezuje sa povećanjem broja zombie tvrtki, tvrtki koje kroz dulji period posluju s gubitcima i u financijskim su poteškoćama. Rezultati općenito potvrđuju negativan utjecaj zombie tvrtki na produktivnost i niz drugih čimbenika ekonomskog rasta, pogotovo u uzorku bogatih razvijenih zemalja. Osim negativnog utjecaja na agregatnu produktivnost, zombie efekt se očituje i u istiskivanju investicija, usporavaju “kreativne destrukcije” i frikcijama na tržištu rada.

Nekoliko je standardnih high level načina za identifikaciju zombie tvrtke. Prvi pristup u najšrem smislu definira zombija kao tvrtku koja dobiva financijski poticaj kako bi mogla nastaviti poslovanje, a za identifikaciju koristi poprilično detaljne podatke o strukturi duga i kamatnih stopa na razini tvrtke. Drugi pristup prepoznaje zombija kao staru tvrtku (10 godina) s omjerom financijskih rashoda i operativnog prihoda manjim od 1 u tri uzastopne godine. Treći pristup koristi uzorak kompanija koje kotiraju na burzi i definira zombija kao tvrtku koja ima omjer tržišne i zamjenske vrijednosti (Tobin q) manju od sektorskog prosjeka te posluje dulje od 10 godina. Ostali pristupi koriste jednostavnije identifikacijske pristupe poput omjera kamatnih izdataka i operativnog prihoda (manji od 1 u tri uzastopne godine), gubitaka u poslovanju ili negativne dodane vrijednosti u duljem razdoblju.

Za svrhe ovog pregleda sam definirao zombie tvrtku sukladno prethodno opisanim pristupima ali uz određene prilagodbe. Zombie tvrtka u Hrvatskoj je tako stara barem 8 godina i tri godine za redom ima negativnu vrijednost kapitala. Kriterij starosti je smanjen sa standardnih 10 godina jer je domaće tržište ipak relativno mlađe od razvijenih europskih zemalja s kojima se uspoređuju rezultati, a kriterij negativnog kapitala je izabran po sugestiji profesionalnog računovođe. Rezultate sam također provjerio koristeći negativnu neto dobit i negativnu dodanu vrijednost, a broj identificiranih zombie tvrtki se ne razlikuje mnogo u odnosu na korištenje negativnog kapitala. Na osnovi takve definicije su izračunati agregatni i sektorski zombie pokazatelji za trogodišnja razdoblja od 2000. godine do 2017. godine. Podloga za analizu su financijski izvještaji hrvatskih kompanija i podatci Sudskog registra o datumu osnivanja tvrtke koji su potrebni da bi se mogla odrediti starost tvrtke. Spajanje te dvije baze dovodi do gubitka od otprilike jedne četvrtine ukupnog broja opservacija, a razlika se odnosi na tvrtke koje su u međuvremenu prestale biti aktivne. Tako broj jedinstvenih tvrtki na osnovi kojih je napravljena analiza pada s oko 200 tisuća na približno 160 tisuća, a broj opservacija je u konačnici oko 900 tisuća.

Tehnički detalj:opis povlačenja podataka sa API Sudskog registra!

Ovdje ću opisati na koji su način uvezeni podatci o starosti tvrtke i povezani s Fina-inom bazom za one koje zanima taj tehnički detalj. Naime, Fina-ina baza financijskih izvještaja nema podatak o datumu osnivanja tvrtke pa je tu bazu potrebno spojiti s bazom Sudskog Registra. Povlačenje podataka je napravljeno putem API-ja Sudskog registra i uključuje nekoliko koraka. Nakon besplatne registracije, korisnik dobiva jedinstveni API ključ koji se koristi kao drugi parametar u GET funkciji i s kojim je moguće povlačiti različite podatke s API platforme. Prvi parametar GET funkcije je url seta podataka koje korisnik želi preuzeti i nalazi se lijevoj margini API sučelja, unutar ponuđenih modula. U ovoj analizi je korišten modul subjekt_Get iz kojeg je preuzet sljedeći url https://sudreg-api.pravosudje.hr/javni/subjekt/?offset={offset}[&limit][&tvrtka_naziv][&timestamp_id][&only_active] i prilagođen za programski jezik R tako da su pomaknute uglate zagrade, dodan raspon offset=200 i limit=400000 i obrisani parametri koji nisu od interesa. Za ostale parametre url-a je potrebno dodati “=” na kraj (vidi niže)! Nakon što GET funkcija vrati traženi objekt, dobivene podatke je potrebno pretvoriti u tekst pomoću content funkcije te na kraju, tekst iz JSON(JavaScript) formata funkcijom fromJSON pretvoriti u data frame na kojem se može vršiti analiza. U zadnjem koraku su podatci o datumu osnivanja povezani merge funkcijom s Fina-inom bazom pri čemu je OIB poduzeća korišten kao identifikator.

pocetni_url <- "https://sudreg-api.pravosudje.hr/javni/subjekt/?offset={offset}[&limit][&tvrtka_naziv][&timestamp_id][&only_active]"

prilagodjeni_url <- "https://sudreg-api.pravosudje.hr/javni/subjekt?offset=200&limit=400000&only_active="

API_zahtjev <- httr::GET(prilagodjeni_url, add_headers('Ocp-Apim-Subscription-Key' = API_KEY))

jS_tekst <- httr::content(API_zahtjev, as = "text", type = "aplication/json", encoding = "UTF-8")

DF_za_analizu <- jsonlite::fromJSON(jS_tekst, flatten = TRUE)


povezana_baza <- merge(data, DF_za_analizu[,c("datum_osnivanja", "mbs", "oib")],
                       by.x = "subjecttaxnoid", by.y = "oib", 
                       all.x = FALSE, all.y = TRUE)


Podatci pokazuju da u Hrvatskoj ima oko 8 tisuća zombie tvrtki i da su to uglavnom (+95%) mala poduzeća prosječne starosti od 10 do 15 godina. Neki pokazatelji agregatnih zombie veličina u hrvatskoj su prikazani na sljedećem grafikonu. U gornjem lijevom panelu je vidljivo kretanje broja zombie tvrtki kroz vrijeme pri čemu je primjetan veliki porast zombie tvrtki u godinama nakon ekonomske krize. Svake tri godine dolazi do, otprilike, dvostrukog povećanja! Primjetan je i značajan, ali ipak nešto manji porast udjela zombie tvrtki u ukupnom broju svih domaćih tvrtki, s 3% u 2008. godini na oko 8% u 2017. godini. To svrstava hrvatsku u gornji dio distribucije europskih zemalja, otprilike uz Italiju, Španjolsku i Belgiju. Ostali paneli prikazuju udio agregatnog zombie kapitala, radnika i prihoda. Zanimljivo je da je u zombie sektoru zarobljeno više od 8% ukupnog poslovnog kapitala, a tek 3% radnika i samo 2% ukupnih prihoda domaćeg poslovnog sektora! Također je zanimljivo primjetiti nagli rast zombie duga nakon ekonomske krize što se odražava i u strelovitom povećanju udjela zombie duga u ukupnom dugu do otprilike 35% u 2017! Hrvatski podatci upućuju na potencijalno značajne agregatne zombie efekte i uklapaju se u globalni trend rasta zombie tvrtki kapitala.

Osim agregatnih efekata, zombie kapital ima i izražene sektorske efekte. Na sljedećem grafikonu je prikazan udio broja zombie tvrtki u industrijskim sektorima prije i nakon krize. Jasno je vidljivo povećanje zombie udjela u svim sektorima ali i znatne promjene u sektorskoj strukturi. Najzanimljivije je povećanje u sektorima Nekretnina(L) i Građevinarstva(F) koji s najmanjih udjela prije krize postaju novi (pravi) zombie sektori sa 21%(L) i 13%(F) udjelima. Sektor trgovine nije promijenio relativnu, visoku, poziciju pa se tako može reći da je to postojani zombie sektor. Također se vidi da sektori s najmanjim zombie udjelima nakon krize predstavljaju najproduktivnije domaće sektore (IT, Opskrba energijom, Financije), primjerice prema kriteriju visine isplaćenih plaća i.e. produktivnosti rada, u domaćem gospodarstvu.

Sektorski zombie udio ima negativan utjecaj na sektorsku produktivnost što je vidljivo na sljedećem grafikonu koji prikazuje odnos produktivnosti i udjela zombie tvrtki u industrijskim sektorima. Zombie udio očito smanjuje sektorsku produktivnost, a taj je efekt izraženiji nakon krize. Takav rezultat je u skladu sa rezultatima u europskom uzorku zemalja iako.

Dublja razrada teme bi zahtijevala statističku analizu, tako da ćemo ovdje završiti prikaz domaće zombie ekonomije. Zaključno je moguće reći da zombie tvrtke čine značajan dio hrvatskog poslovnog sektora, a domaći zombie udjeli su usporedivi s gornjim dijelom distribucije europskih zemalja. U Hrvatskoj produktivnost poslovnog sektora raste od 2011. godine unatoč značajnom rastu zombie udjela, pa se izgleda da je većina zombie efekata sektorske prirode!?



Comments powered by Talkyard.

Preplatite se

Preplatite se putem newslettera ili RSS feeda

Vidi također