Shiny

Prošli tjedan sam započeo novi hobistički projekt. Riječ je o analizi dionica u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Konačan broj zemalja koji će biti uključen u analizu ovisit će politici otvorenosti podataka pojedinih burzi. Projekt ću kontinuirano prezentirati na ovom blogu, na novoj Shiny aplikaciji koju ću razvijati isključivo za ovu svrhu i Github repozitoriju, odnosno R paketu koji će sadržavati sve ključne funkcije važne za projekt. Cilj je više edukativni: primjenom statističkih modela za predikciju cijena dionica upoznati sebe, ali i zainteresirane čitatelje sa klasičnim i state of the art modelima za predikciju vremenskih serija (cijena dionice). [Opširnije]

Bruto domaći proizvod (BDP) je jedna od tri ključne makroekonomske varijable (uz inflaciju i nezaposlenost) a definira se kao „tržišna vrijednost proizvoda i usluga proizvedenih u određenom vremenskom razdoblju“. Općepoznato je da postoje tri pristupa u mjerenju BDP-a: proizvodni pristup, dohodovni pristup i pristup izdataka (potrošnje). Prema dohodovnoj metodi, BDP je jednak zbroju svih dohodaka u nekom razdoblju: plaća, profita, kamata, renti i ostalih dohodaka. Prema pristupu izdataka, BDP je jednak zbroju finalne upotrebe proizvoda i usluga, odnosno zbroju potrošnje, investicija, državne potrošnje i neto izvoza. [Opširnije]

Primio sam poruku u kojoj me osoba zamolila za savjet o educiranju na polju podatkovne znanosti. Kao odgovor odlučio sam napisati post o tome, kako bi i drugi čitatelji mogli imati koristi od iznesenih prijedloga. Prvo bih želio naglasiti da osobno nisam stručnjak za navedeno područje, ali posljednjih 4-5 godina radim poslove koji po sadržaju pripadaju podatkovnoj znanosti. Prošao sam dosta online predavanja i pročitao više knjiga, pa bih htio podijeliti svoja iskustva sa drugima koji žele započeti raditi u navedenom području. [Opširnije]

U prošlom postu je pomoću programskog jezika R i paketa Shiny izrađena interaktivna analiza životnog standarda u RH i članicama EU. U ovom postu će se makro podaci nadopuniti podacima o zaposlenosti jer oni, uz gospodarski rast, najvjernije odražavaju stanje neke ekonomije. Kao i u prošlom postu, cilj nije pružiti detaljnu analizu zaposlenosti, već prezentirati opće trendove i omogućiti ostalim čitateljima korištenje podataka za svoje vlastite analize. Podaci o zaposlenosti najčešće su vjerodostojniji pokazatelj kretanja na tržištu rada od podataka o nezaposlenosti. [Opširnije]

U blogosferi i općenito na internetu se može pronaći mnoštvo analiza o ekonomskim kretanjima u Hrvatskoj i svijetu. Bez obzira na kvalitetu analize, s vremenom podaci i teme kojima se tekst bavi postaju zastarjeli pa se javlja potreba za osvježavanjem postova o istom fenomenu. Dodatno, čitatelj često mora imati određeni stupanj povjerenja da su svi podaci (grafovi, analize) prezentirani u tekstu točni i vjerodostojni. Kako bi prevladali navedeni problemi, u blogu će se koristiti novi pristup. [Opširnije]