Koncentriranost izvoza i uvoza u RH

## Warning in .local(conn, statement, ...): Decimal MySQL column 28 imported
## as numeric

Fokus literature iz područja međunarodne razmjene u posljednjih 20-ak godina prešao je s analize makroekonomskih agregatnih tokova roba i usluga na analizu obilježja međunarodne razmjene nefinancijskih poduzeća. Mikroekonomska analiza međunarodne trgovine naglašava važnost stupnja participacije poduzeća u međunarodnoj razmjeni,a rezultati nedvojbeno pokazuju da postoji vrlo mali broj uvoznih i izvoznih firmi među proizvodnim poduzećima, kako u razvijenim, tako i u nerazvijenim zemljama. Istraživanja također pokazuju da su izvoznici produktivniji, kapitalno intenzivniji te isplaćuju veće plaće. Ukratko izvoznici ostvaruju u prosjeku znatno bolje performanse od poduzeća koja nisu uključena u međunarodnu razmjenu. U ovom postu ću analizirati kako se međunarodna trgovina hrvatskih firmi uklapa u stilizirane činjenice iz moderne literature o međunarodnoj trgovini.

Analizu koncentriranosti uvozne i izvozne aktivnosti započet ću s mjerenjem udjela izvoznika i uvoznika u ukupnom broju nefinancijskih poduzeća. Udio izvoznika u ukupnoj populaciji poduzeća prikazani su u tablici 1. Tvrtka je definirana kao izvozna, ako je vrijednosti prihoda iz inozemstva (izvoza) veća od nula. U prosjeku u periodu 2002-2017, oko 15% poduzeća u RH pripada grupi izvoznika. U SAD-u ovaj broj iznosi oko 4% (Bernard et al, 2007) pa se može činiti da je udio izvoznika u RH relativno visok. Jasno, ova razlika je rezultat veličine zemlje. Hrvatska je mala otvorena ekonomija, dok su SAD velika svjetska ekonomija. Zanimljiva je i dinamika kretanja udjela izvoza. Tijekom krize, udio je pao s 16% 2008. godine na 11% 2009. godine, čak pet postotnih bodova. Međutim, udio se ponovno vratio na prosječnu vrijednost.

Mala participacija izvoza može se preslikati i na uvoz. Tablica 2. pokazuje udio uvoznih poduzeća u ukupnom broju nefinancijskih poduzeća tijekom razdoblja 2002-2017. Prosječni udio uvoza je identičan udjelu izvoza – 15%. Međutim, promjene udjela tijekom promatranog razdoblja su znatno volatilnije. U pretkriznom razdoblju udio uvoznika je bio oko 19%, da bi nakon krize pao na 13%, pad od 5 postotnih poena. Može se zaključiti da većina poduzeća u Hrvatskoj (oko 85%) ne uvozi niti izvozi.

Ograničena participacija izvoznih poduzeća ne odnosi se samo na njihov broj, već i na izvoznu koncentraciju. Kako bi dobili uvid o veličini koncentracije, u nastavku se analizira udio izvoza najvećih izvoznika u ukupnom izvozu. Za početak, u tablici 3 je prikazano 5 najvećih izvoznika u Hrvatskoj za svaku promatranu godinu (razdoblje 2002-2017). U svakoj godini, najveći izvoznik je INA d.d., koja uključuje otprilike 8 % ukupnog izvoza svih nefinancijskih poduzeća u Hrvatskoj. Drugi najveći izvoznik je Pliva d.d., s otprilike 2.5% ukupnog izvoza svih poduzeća. Zanimljivo je primijetiti da je veliki udio najvećih izvoznika bio ili je u vlasništvu države (Croatia airlines d.d., Pretokemija d.d., HT d.d., Pliva Hrvatska…).

U tablici 4 su prikazani najveći uvoznici u RH. Tablica pokazuje da je koncentracija uvoznika još veća od koncentracije izvoznika . Primjerice, tri najveća uvoznika u 2017. Godini (Ina d.d., Pliva d.d. i HEP d.o.o.) čine oko 14% ukupnog uvoza u RH. Dvadeset najvećih uvoznika čini 24.25% ukupnog uvoza.

Kao sljedeću mjeru koncentracije koristim udio 1%, 5% i 10% najvećih izvoznika u ukupnom izvozu. Brojke su sljedeće:

• 1% najvećih izvoznika čini 87.8% ukupnog izvoza.
• 5% najvećih izvoznika čini 97.9% ukupnog izvoza
• 10% najvećih izvoznika čini 99.5% ukupnog izvoza.

Rezultati pokazuju da izvoznu aktivnost karakterizira visok stupanj koncentracije među domaćim firmama. Ako bi se promatrao samo prerađivački sektor, brojke su slične: 81.1%, 96.6% i 99.0%. Valja podsjetiti da promatramo samo 1% najvećih izvoznika. Zanimljivo je da u cijeloj populaciji hrvatskih poduzeća,manje od 1% poduzeća čini kompletni hrvatski izvoz/uvoz.

Na kraju se može zaključiti da mikroekonomski aspekti međunarodne trgovine u uzorku hrvatskih firmi odgovaraju predviđanjima empirijske literature iz područja međunarodne trgovine: izvozna i uvozna aktivnost su snažno koncentrirane. Naime, tek mali broj domaćih poduzeća je uključen u međunarodnu razmjenu, a agregatna razina razmjene je pod snažnim utjecajem nekoliko velikih poduzeća.

Preplatite se

Preplatite se putem newslettera ili RSS feeda