Ekonomski aspekti COVID-19 na domaću ekonomiju

Od zadnjeg objavljenog posta do danas se svijet u kojem živimo jako promijenio uslijed pandemije SARS-Cov-2 virusa (COVID-19 bolest) koji je zaustavio, ionako oslabljenu globalizaciju i započeo okretanje prema lokalnoj, Polany-evskoj ekonomiji. Usprkos takvom obratu, u javnosti se pojavljuje teza da i u ovakvoj situaciji mehanizam prilagodbe treba prepustiti tržištu, to jest pustiti da pogođene tvrtke propadnu, a prežive one koje će imati dovoljno „zaliha“ za financiranje tekućih gubitaka. Međutim, samim zatvaranjem firmi i uvođenjem karantene prestali su funkcionirati tržišni mehanizmi. [Opširnije]

Analiza investicija u RH u posljednjih 15 godina

Prošli tjedan sam u koautorstvu s prof. Ticom, za skup koje organizira Hrvatsko društvo ekonomista, napisao tekst o dinamici i strukturi investicija nefinancijskih poduzeća u RH. U ovom postu ću iznijeti neke zanimljive nalaze iz te analize. Analiza koristi podatke različite razine agregacije pa su osim uobičajenih makro podataka (Eurostat, HNB, DZS) u radu korišteni i mikro podaci iz GFI-ova što omogućuje dublji uvid o naravi investicija u dugom razdoblju (uzorak uključuje panel podatke za razdoblje od 2000. [Opširnije]

Hrvatska - od postindustrijskog do postmaterijalističkog društva!?

U ekonomsko-političkom diskursu se često čuje kako Hrvatska ima nepovoljnu proizvodnu strukturu gospodarstva, prije svega zbog smanjenja relativne veličine proizvodnog sektora i porasta važnosti uslužnih djelatnosti. Na osnovi takvog shvaćanja, političari, a i jedan dio domaćih ekonomista, predlažu zaokret u ekonomskoj politici koja bi trebala ići u smjeru poticanja proizvodnje ili barem zaustavljanja procesa deindustrijalizacije. Deindustrijalizacijski proces u Hrvatskoj tako postaje dnevno-politička tema u kojoj se zanemaruju gotovo svi njegovi važni elementi. [Opširnije]

Interaktivni pregled podataka HNB o izravnim inozemim ulaganljima

Prije nekoliko tjedana sam analizirao prilike u domaćim tvrtkama koje su u vlasništvu stranih rezidenata. Pregled je pokazao da strani sektor posluje na višoj razini produktivnosti i profitabilnosti od domaćeg te da su strane tvrtke otpornije na ekonomske šokove od domaćih, a osim stabilizacije poslovnog ciklusa, strane tvrtke doprinose i dugoročnom rastu, primjerice kroz povećanje opće tehnološke granice. Ta je analiza napravljena na osnovi podataka o poslovanju tvrtki i kao takva govori o efektima izravnih inozemnih ulaganja. [Opširnije]

Pogled na hrvatsku tehnološku granicu

Tehnologiju nije jednostavno definirati, a još ju je teže kvantificirati. Ekonomisti najčešće koriste produktivnost faktora proizvodnje ( TFP ) kao proxy za tehnologiju. TFP kao mjera tehnologije krije niz konceptualnih i praktičnih poteškoća, ali je i nadalje dobro rješenje za analizu tehnološkoga napretka.Zbog toga sam odlučio procijeniti proizvodnu funkciju domaćih tvrtki i na temelju toga promotriti tehnološke trendove u gospodarstvu.Procjena TFP-a svojevrsni je analitički poduhvat i uglavnom se odnosi na pravilnu specifikaciju proizvodne funkcije. [Opširnije]

Doprinosi djelatnosti BDP-u u RH i po županijama

U javnosti se često iznosi teza o propasti hrvatske proizvodnje, pretjeranoj važnosti turizma za Hrvatsku ekonomiju, slomu građevinskog sektora nakon krize i druge tvrdnje koje ističu ekspanziju ili kontrakciju pojedinog sektora hrvatskog gospodarstva. U ovom postu ću prezentirati novi modul u CroEcon aplikaciji koja omogućuje brzu analizu ovih tvrdnji. Fokusirat ću se na razdoblje 2002-2018 , jer za to razdoblje postoje službeni podaci. Naziv novog modula je: Statistika poslovnih subjekata. [Opširnije]

Simulakrum u sektoru programiranja

Zadnjih nekoliko godina (nova) digitalna ekonomija u središtu je policy i istraživačke pozornosti. Robotika, automatizacija proizvodnih procesa, obrada podataka (big data, AI), nove mrežne platforme i sl. među glavnim su temama akdemskih analiza, formalnih i neformalnih rasprava u policy institucijama, policy dokumenata, konferencija središnjih banaka te poslovnih krugova. Intenzitet digitalne transformacije ali i relevantnost teme vidljiva je u mnogim nedavno (osobito nakon 2012. godine) objavljenim znanstvenim radovima, policy analizama te praktičnim policy implementacijama. [Opširnije]