Globalizacija je dobra za sve, ali loša za neke

Povodom nadolazećeg blagdana Svih svetih, prekjučer je na Dnevniku HRT-a prikazan prilog o proizvođačima cvijeća. Novinarka je intervjuirala nekoliko vlasnika OPG-a, koji su prezentirali svoj asortiman cvijeća i govorili o dobrim i lošim stranama svog posla. Najveću prepreku sadašnjem, a posebno budućem poslovanju, vide u povećanom uvozu cvijeća. U prilogu je istaknuto da je uvoz cvijeća ove godine porastao za 5%, a najveći rast uvoza odnosi se na uvoz cvijeća iz Nizozemske. [Opširnije]

Hrvatska - od postindustrijskog do postmaterijalističkog društva!?

U ekonomsko-političkom diskursu se često čuje kako Hrvatska ima nepovoljnu proizvodnu strukturu gospodarstva, prije svega zbog smanjenja relativne veličine proizvodnog sektora i porasta važnosti uslužnih djelatnosti. Na osnovi takvog shvaćanja, političari, a i jedan dio domaćih ekonomista, predlažu zaokret u ekonomskoj politici koja bi trebala ići u smjeru poticanja proizvodnje ili barem zaustavljanja procesa deindustrijalizacije. Deindustrijalizacijski proces u Hrvatskoj tako postaje dnevno-politička tema u kojoj se zanemaruju gotovo svi njegovi važni elementi. [Opširnije]

Zašto su cijene prehrambenih proizvoda u Njemačkoj iste kao i cijene istih proizvoda u Hrvatskoj?

Svakih nekoliko tjedana, u medijima se pojavi tekst ili video u kojem se uspoređuju cijene proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj (ili nekoj drugoj razvijenoj zemlji). Jedan od takvih videa izašao je na večernjem.hr prije 10 dana, a možete ga pogledati na sljedećoj poveznici. Autor videa živi u Njemačkoj, dok supruga živi u Hrvatskoj. Oboje su kupovali iste prehrambene proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, u istom trgovačkom lancu, te potom usporedili cijene proizvoda. [Opširnije]

Productivity puzzle i digitalna ekonomija u RH

Iako u ekonomskoj znanosti ne postoji konsenzus oko toga što točno jesu tehnologija i produktivnost, većinsko je uvjerenje ekonomista da je produktivnost ključni faktor ekonomskog rasta. U tom kontekstu trend globalnog usporavanja produktivnosti je zabrinjavajući. Taj je fenomen dodatno izražen u europskim zemljama, među kojima postoje znatne razlike u tehnološkim kapacitetima i kretanjima. Tehnološke razlike najizraženije su između novih i starih članica ali i sjevera naspram juga Europe. S obzirom na ekspanziju digitalne ekonomije i njezinih očekivanih tehnoloških dobitaka, slab rast produktivnosti na globalnoj razini, svojevrsna je zagonetka ali i razlog za zabrinutost. [Opširnije]

Izravna strana ulaganja:pozitivni efekti koji mogu biti i veći!

Izravna strana ulaganja (FDI) prije 10-ak godina bila su iznimno važna ekonomska tema. Razlog tome zasigurno je bio u intenzitetu globalizacije i internacionalizacije poslovanja koji su tada bili ključni ekonomski trendovi. Suvremena ekonomska teorija predviđa pozitivan efekt izravnih stranih ulaganja (FDI) na niz ekonomskih pokazatelja i razvoj općenito. Izravna strana ulaganja očekivano bi trebala donositi korist domaćim i stranim tvrtkama ali i cjelokupnom gospodarstvu. Teorija predviđa snažnije efekte u zemljama ispod tehnološke granice kao i zemljama u procesu smanjenja razvojnog jaza. [Opširnije]

Pogled na hrvatsku tehnološku granicu

Tehnologiju nije jednostavno definirati, a još ju je teže kvantificirati. Ekonomisti najčešće koriste produktivnost faktora proizvodnje ( TFP ) kao proxy za tehnologiju. TFP kao mjera tehnologije krije niz konceptualnih i praktičnih poteškoća, ali je i nadalje dobro rješenje za analizu tehnološkoga napretka.Zbog toga sam odlučio procijeniti proizvodnu funkciju domaćih tvrtki i na temelju toga promotriti tehnološke trendove u gospodarstvu.Procjena TFP-a svojevrsni je analitički poduhvat i uglavnom se odnosi na pravilnu specifikaciju proizvodne funkcije. [Opširnije]