Ekonomski aspekti COVID-19 na domaću ekonomiju

Od zadnjeg objavljenog posta do danas se svijet u kojem živimo jako promijenio uslijed pandemije SARS-Cov-2 virusa (COVID-19 bolest) koji je zaustavio, ionako oslabljenu globalizaciju i započeo okretanje prema lokalnoj, Polany-evskoj ekonomiji. Usprkos takvom obratu, u javnosti se pojavljuje teza da i u ovakvoj situaciji mehanizam prilagodbe treba prepustiti tržištu, to jest pustiti da pogođene tvrtke propadnu, a prežive one koje će imati dovoljno „zaliha“ za financiranje tekućih gubitaka. Međutim, samim zatvaranjem firmi i uvođenjem karantene prestali su funkcionirati tržišni mehanizmi. [Opširnije]

Analiza investicija u RH u posljednjih 15 godina

Prošli tjedan sam u koautorstvu s prof. Ticom, za skup koje organizira Hrvatsko društvo ekonomista, napisao tekst o dinamici i strukturi investicija nefinancijskih poduzeća u RH. U ovom postu ću iznijeti neke zanimljive nalaze iz te analize. Analiza koristi podatke različite razine agregacije pa su osim uobičajenih makro podataka (Eurostat, HNB, DZS) u radu korišteni i mikro podaci iz GFI-ova što omogućuje dublji uvid o naravi investicija u dugom razdoblju (uzorak uključuje panel podatke za razdoblje od 2000. [Opširnije]

Hrvatska - od postindustrijskog do postmaterijalističkog društva!?

U ekonomsko-političkom diskursu se često čuje kako Hrvatska ima nepovoljnu proizvodnu strukturu gospodarstva, prije svega zbog smanjenja relativne veličine proizvodnog sektora i porasta važnosti uslužnih djelatnosti. Na osnovi takvog shvaćanja, političari, a i jedan dio domaćih ekonomista, predlažu zaokret u ekonomskoj politici koja bi trebala ići u smjeru poticanja proizvodnje ili barem zaustavljanja procesa deindustrijalizacije. Deindustrijalizacijski proces u Hrvatskoj tako postaje dnevno-politička tema u kojoj se zanemaruju gotovo svi njegovi važni elementi. [Opširnije]

Visoka koncetriranost dobiti, DNV-a i investicija u RH

Ekonomske fenomene često karakterizira visoka razina koncetracije Primjerice, u jednom od prošlih postova je prikazan stupanj koncentracije izvozne aktivnosti. Pokazano je da u razdoblju 2002-2017, 10 najvećih izvoznika čini čak 18% ukupnog izvoza, a 30 najvećih izvoznika čini 30% ukupnog hrvatskog izvoza. U ovom kratkom postu ću analizirati stupanj koncentracije nefinancijskih poduzeća za druge ekonomske varijable. Stupanj koncetracije pokazuje koliko je kretanje makroekonomskih varijabli pod utjecajem velikih poduzeća. Analiza koncentriranosti nalazi se u CroEcon aplikaciji u modulu “Poslovni subjekti”, pa čitatelj može samostalno analizirati stupanj koncetracije za razne varijable poput uvoza, izvoza, prihoda i dr. [Opširnije]

Hrvatska nakon sljedeće recesije

U posljednje vrijeme ekonomisti u međusobno neovisnim postovima i izjavama sve češće predviđaju novu recesiju. Hamilton i Chin analiziraju krivulju prinosa i Economic Policy Uncertainty Index (EPUI), te zaključuju da je recesija izgledna u 2019. Brad De Long također smatra da je recesija izvjesna, a moguće uzroke vidi u bijegu u sigurnu imovinu zbog nestabilnosti na tržištima kapitala. Larry Summers tvrdi da je recesija do 2020. [Opširnije]
GDP  R  CROBEX  Javni dug 

Dodana nova vrijednost hrvatskih poslovnih subjekata - koliko pripada radnicima, a koliko poduzetnicima?

Bruto domaći proizvod (BDP) je jedna od tri ključne makroekonomske varijable (uz inflaciju i nezaposlenost) a definira se kao „tržišna vrijednost proizvoda i usluga proizvedenih u određenom vremenskom razdoblju“. Općepoznato je da postoje tri pristupa u mjerenju BDP-a: proizvodni pristup, dohodovni pristup i pristup izdataka (potrošnje). Prema dohodovnoj metodi, BDP je jednak zbroju svih dohodaka u nekom razdoblju: plaća, profita, kamata, renti i ostalih dohodaka. Prema pristupu izdataka, BDP je jednak zbroju finalne upotrebe proizvoda i usluga, odnosno zbroju potrošnje, investicija, državne potrošnje i neto izvoza. [Opširnije]

CroEcon - differentia specifica

U blogosferi i općenito na internetu se može pronaći mnoštvo analiza o ekonomskim kretanjima u Hrvatskoj i svijetu. Bez obzira na kvalitetu analize, s vremenom podaci i teme kojima se tekst bavi postaju zastarjeli pa se javlja potreba za osvježavanjem postova o istom fenomenu. Dodatno, čitatelj često mora imati određeni stupanj povjerenja da su svi podaci (grafovi, analize) prezentirani u tekstu točni i vjerodostojni. Kako bi prevladali navedeni problemi, u blogu će se koristiti novi pristup. [Opširnije]
R  Shiny  GDP