Hrvatska - od postindustrijskog do postmaterijalističkog društva!?

U ekonomsko-političkom diskursu se često čuje kako Hrvatska ima nepovoljnu proizvodnu strukturu gospodarstva, prije svega zbog smanjenja relativne veličine proizvodnog sektora i porasta važnosti uslužnih djelatnosti. Na osnovi takvog shvaćanja, političari, a i jedan dio domaćih ekonomista, predlažu zaokret u ekonomskoj politici koja bi trebala ići u smjeru poticanja proizvodnje ili barem zaustavljanja procesa deindustrijalizacije. Deindustrijalizacijski proces u Hrvatskoj tako postaje dnevno-politička tema u kojoj se zanemaruju gotovo svi njegovi važni elementi. [Opširnije]

Pogled na hrvatsku tehnološku granicu

Tehnologiju nije jednostavno definirati, a još ju je teže kvantificirati. Ekonomisti najčešće koriste produktivnost faktora proizvodnje ( TFP ) kao proxy za tehnologiju. TFP kao mjera tehnologije krije niz konceptualnih i praktičnih poteškoća, ali je i nadalje dobro rješenje za analizu tehnološkoga napretka.Zbog toga sam odlučio procijeniti proizvodnu funkciju domaćih tvrtki i na temelju toga promotriti tehnološke trendove u gospodarstvu.Procjena TFP-a svojevrsni je analitički poduhvat i uglavnom se odnosi na pravilnu specifikaciju proizvodne funkcije. [Opširnije]

Visoka koncetriranost dobiti, DNV-a i investicija u RH

Ekonomske fenomene često karakterizira visoka razina koncetracije Primjerice, u jednom od prošlih postova je prikazan stupanj koncentracije izvozne aktivnosti. Pokazano je da u razdoblju 2002-2017, 10 najvećih izvoznika čini čak 18% ukupnog izvoza, a 30 najvećih izvoznika čini 30% ukupnog hrvatskog izvoza. U ovom kratkom postu ću analizirati stupanj koncentracije nefinancijskih poduzeća za druge ekonomske varijable. Stupanj koncetracije pokazuje koliko je kretanje makroekonomskih varijabli pod utjecajem velikih poduzeća. Analiza koncentriranosti nalazi se u CroEcon aplikaciji u modulu “Poslovni subjekti”, pa čitatelj može samostalno analizirati stupanj koncetracije za razne varijable poput uvoza, izvoza, prihoda i dr. [Opširnije]

Doprinosi djelatnosti BDP-u u RH i po županijama

U javnosti se često iznosi teza o propasti hrvatske proizvodnje, pretjeranoj važnosti turizma za Hrvatsku ekonomiju, slomu građevinskog sektora nakon krize i druge tvrdnje koje ističu ekspanziju ili kontrakciju pojedinog sektora hrvatskog gospodarstva. U ovom postu ću prezentirati novi modul u CroEcon aplikaciji koja omogućuje brzu analizu ovih tvrdnji. Fokusirat ću se na razdoblje 2002-2018 , jer za to razdoblje postoje službeni podaci. Naziv novog modula je: Statistika poslovnih subjekata. [Opširnije]

Dodana nova vrijednost hrvatskih poslovnih subjekata - koliko pripada radnicima, a koliko poduzetnicima?

Bruto domaći proizvod (BDP) je jedna od tri ključne makroekonomske varijable (uz inflaciju i nezaposlenost) a definira se kao „tržišna vrijednost proizvoda i usluga proizvedenih u određenom vremenskom razdoblju“. Općepoznato je da postoje tri pristupa u mjerenju BDP-a: proizvodni pristup, dohodovni pristup i pristup izdataka (potrošnje). Prema dohodovnoj metodi, BDP je jednak zbroju svih dohodaka u nekom razdoblju: plaća, profita, kamata, renti i ostalih dohodaka. Prema pristupu izdataka, BDP je jednak zbroju finalne upotrebe proizvoda i usluga, odnosno zbroju potrošnje, investicija, državne potrošnje i neto izvoza. [Opširnije]