Analiza tekstova u Poslovnom dnevniku

Prije nekoliko tjedana, Mislav je započeo seriju eksplorativno-analitičkih postova koji se temelje na specifičnoj jezičnoj analizi teksta. Prvi post je ukazao na eksplorativne potencijale koje takva analiza omogućava na temelju velikog broja tekstova Vecernjeg lista, objavljenih u nešto više od zadnjih godinu dana. Drugi post analitički razmatra neke elemente radikalizma u domaćem političkom diskursu. Ovaj post nastavak je započete serije postova kojim želim ukazati na potencijal nekih analitičkih metoda koje se, na engleskim tekstovima već uobičajeno koriste. [Opširnije]

Tko više spominje ustaše i fašizam, Novosti ili Večernji?

Portal Novosti često je na meti pojedinih novinara. Primjer je nedavni tekst Nine Raspudića u kojem se autor kritički osvrće na ovaj portal. Navodim neke citate iz teksta: Nominalno i proračunski tjednik srpske manjine, a koji je postao udomilište za Feralovu siročad, gdje su de facto ti etnički Hrvati zauzeli glasilo srpske manjine, suzili ga na ekstremno-lijevo poziciju i vezali uz partikularne političke opcije pa srpsku manjinu, u čije ime tobože govore i kojoj namijenjena sredstva sisaju, perfidno konfrontiraju s hrvatskom većinom. [Opširnije]

Razlozi za podržavanje sindikalne incijative

Sindikalna inicijativa “67 je previše” počela je nedavno prikupljati potpise za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. Inicijativa kao glavni cilj želi spriječiti dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina. U referendumsku inicijativu su uključene tri sindikalne središnjice, a osim smanjenja granice za odlazak u starosnu imovinu se traži uvođenje mogućnosti stjecanja prava na prijevremenu mirovinu sa 60 godina i da se penalizacija zbog prijevremene mirovine smanji s 0,3 na 0,2 posto. [Opširnije]

Zašto su cijene prehrambenih proizvoda u Njemačkoj iste kao i cijene istih proizvoda u Hrvatskoj?

Svakih nekoliko tjedana, u medijima se pojavi tekst ili video u kojem se uspoređuju cijene proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj (ili nekoj drugoj razvijenoj zemlji). Jedan od takvih videa izašao je na večernjem.hr prije 10 dana, a možete ga pogledati na sljedećoj poveznici. Autor videa živi u Njemačkoj, dok supruga živi u Hrvatskoj. Oboje su kupovali iste prehrambene proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, u istom trgovačkom lancu, te potom usporedili cijene proizvoda. [Opširnije]

Interaktivni pregled podataka HNB o izravnim inozemim ulaganljima

Prije nekoliko tjedana sam analizirao prilike u domaćim tvrtkama koje su u vlasništvu stranih rezidenata. Pregled je pokazao da strani sektor posluje na višoj razini produktivnosti i profitabilnosti od domaćeg te da su strane tvrtke otpornije na ekonomske šokove od domaćih, a osim stabilizacije poslovnog ciklusa, strane tvrtke doprinose i dugoročnom rastu, primjerice kroz povećanje opće tehnološke granice. Ta je analiza napravljena na osnovi podataka o poslovanju tvrtki i kao takva govori o efektima izravnih inozemnih ulaganja. [Opširnije]

Neiskorišteni potencijalni analize teksta u RH

Nedavno sam razgovarao s kolegom s Ekonomskog fakulteta o mogućem utjecaju velikih količina podataka na (makro)ekonomiju. U razgovoru smo se dotakli jednog praktičnog primjera o korištenju javno dostupnih, nestrukturiranih, relativno velikih podataka u makroekonomskim istraživanjima. Riječ je o tekstovima koji se nalaze na webu. Dok se podaci statističkih zavoda uglavnom nalaze u strukturiranoj formi, za analizu tekstova dostupnih na webu potrebno je uložiti određeni napor da bi se podatci preuzeli i uredili za statističku ili neku drugu analizu. [Opširnije]

Dobar posao Financijske agencije sa GFI-ovima

Nedavno je na Indeks.hr obavljen tekst u kojem se iznosi čuđenje suosnivača poznate tvrtke Nanobit zbog dopisa koji je dobio od Financijske agencije (dalje FINA). Ukratko, Alan Sumina je, uz suvlasništvo u Nanobitu, i vlasnik druge tvrtke koja ne obavlja djelatnost (u mirovanju je), ali koja je dužna objavljivati financijske izvještaje. S obzirom da izvještaj nije predo, FINA je Sumini poslala „poziv“ da preda izvještaj i da će protiv njega biti pokrenuta tužba ukoliko ne se ne odazove pozivu. [Opširnije]

Productivity puzzle i digitalna ekonomija u RH

Iako u ekonomskoj znanosti ne postoji konsenzus oko toga što točno jesu tehnologija i produktivnost, većinsko je uvjerenje ekonomista da je produktivnost ključni faktor ekonomskog rasta. U tom kontekstu trend globalnog usporavanja produktivnosti je zabrinjavajući. Taj je fenomen dodatno izražen u europskim zemljama, među kojima postoje znatne razlike u tehnološkim kapacitetima i kretanjima. Tehnološke razlike najizraženije su između novih i starih članica ali i sjevera naspram juga Europe. S obzirom na ekspanziju digitalne ekonomije i njezinih očekivanih tehnoloških dobitaka, slab rast produktivnosti na globalnoj razini, svojevrsna je zagonetka ali i razlog za zabrinutost. [Opširnije]

Predviđanje cijene dionica pomoću modela dubokog učenja

Prošli tjedan sam započeo novi hobistički projekt. Riječ je o analizi dionica u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Konačan broj zemalja koji će biti uključen u analizu ovisit će politici otvorenosti podataka pojedinih burzi. Projekt ću kontinuirano prezentirati na ovom blogu, na novoj Shiny aplikaciji koju ću razvijati isključivo za ovu svrhu i Github repozitoriju, odnosno R paketu koji će sadržavati sve ključne funkcije važne za projekt. Cilj je više edukativni: primjenom statističkih modela za predikciju cijena dionica upoznati sebe, ali i zainteresirane čitatelje sa klasičnim i state of the art modelima za predikciju vremenskih serija (cijena dionice). [Opširnije]

Izravna strana ulaganja:pozitivni efekti koji mogu biti i veći!

Izravna strana ulaganja (FDI) prije 10-ak godina bila su iznimno važna ekonomska tema. Razlog tome zasigurno je bio u intenzitetu globalizacije i internacionalizacije poslovanja koji su tada bili ključni ekonomski trendovi. Suvremena ekonomska teorija predviđa pozitivan efekt izravnih stranih ulaganja (FDI) na niz ekonomskih pokazatelja i razvoj općenito. Izravna strana ulaganja očekivano bi trebala donositi korist domaćim i stranim tvrtkama ali i cjelokupnom gospodarstvu. Teorija predviđa snažnije efekte u zemljama ispod tehnološke granice kao i zemljama u procesu smanjenja razvojnog jaza. [Opširnije]